- Sječa u ovom odsjeku, kao i sječa koja će se obaviti iduće godine, redovni je rad koji šumarija prema Programu gospodarenja može i mora izvršiti, odgovaraju iz Šumarije Čakovec
Do nas je stigao upit mještanina Mačkovca kako bi nam ukazao na
problem kojeg, kako kaže, svakodnevno gleda u svome naselju
Mačkovcu.
– Već pred tjedan dana krenula je sječa šume u naselju Mačkovec
iznad jezera “Martica” od strane Hrvatskih šuma. Prvo se naizgled
činilo da čiste šumu, rješavaju bolesno drveće, no već sada je
vidljivo da rade cijeli “golosjek” šume koja ovdje obitava već
duže od 60 godina, piše nam čitatelj te smatra da će “golosjek”
šume vidno narušiti izgled naselja, šumu u kojoj obitava mnogo
ptica, srna, zečeva i ostalih životinja te je mišljenja da zbog
stanja na tržištu, Hrvatske šume bez ikakvog stručnog postupka,
sječu šume zbog izvora prihoda, pitajući se kome će se prodavati
ta drva i po kojoj cijeni.
Odgovore smo potražili u Hrvatskim šumama. Upravitelj Šumarije
Čakovec Benjamino Horvat, dipl. ing. šum.,
potvrdio nam je da je u tijeku sječa šuma u “Martici”.
– Radi se o odsjeku 13f u gospodarskoj jedinici “Gornje
Međimurje”, a koji je šuma u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom
upravljaju Hrvatske šume Zagreb, Uprava šuma Podružnica
Koprivnica, u čijem sastavu je i Šumarija Čakovec, stoji u
priopćenju kojeg potpisuje upravitelj Horvat.
– Navedeni odsjek uređajni je razred bagrema s ophodnjom od 40
godina, starosti od kada se može obaviti sječa. Programom
gospodarenja gospodarskom jedinicom Gornje Međimurje s važnošću
od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., koji je odobren od
strane Ministarstva poljoprivrede i na koji je dana suglasnost
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, za taj odsjek
propisan je glavni prihod, što znači, a s obzirom na uređajni
razred, da se izvrši čista sječa na površini cijelog odsjeka.
Kako dalje navodi, propisano je da se nakon sječe izvrše svi
radovi vezani za konverziju, a to su priprema, sadnja, zaštita,
njega.
– Na temelju ovog propisa Šumarija je za navedeni odsjek, koji je
starosti preko 40 godina i koji predstavlja šumsku sastojinu
narušene strukture drveća, izradila projekt odnosno plan
konverzije “Konverzija listačama na kontinentu na području
Hrvatskih šuma” i kandidirala na mjeru 08 – Ulaganja u razvoj
šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, Podmjera 8.5, za
dobivanje sredstava iz EU fondova. Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nam je za taj odsjek,
nakon administrativne kontrole projekta, Ugovorom o financiranju
od 1. srpnja 2021. odobrila sredstva iz EU fonda za obnovu te
šume tj. odsjeka. Za izvršenje toga projekta ugovorom nam je
odobren rok od tri godine, ističe Horvat.
– Nakon svega toga, odsjek je redovnim postupkom, s pola
površine, uvršten u Plan sječa za 2022. godinu, gdje je planirano
da se izvrši čista sječa prvenstveno bagrema, a druga polovica
odsjeka ide u Plan sječa za 2023. godinu. Ovako je odlučeno iz
razloga što je za pripremu staništa iza bagrema potrebno utrošiti
više vremena i rada, kako poslije izbojci bagrema ne bi ometali
rast novih posađenih mladih biljka, navodi Horvat.
– Do jeseni 2023. vršit će se radovi na pripremi staništa tj.
terena za sadnju. Također će se prije sadnje, negdje u rujnu ili
listopadu, podići ograda i tada će se u zadnjem kvartalu 2023.
izvršiti sadnja 7.000 komada sadnica po ha. Planom konverzije
predviđeno je da se na cijeloj površini odsjeka 6,19 ha posadi
43.330 komada sadnica, i to 36.831 komada hrasta lužnjaka, 4.333
komada sadnica bukve i 2.167 komada sadnica trešnje, ističe
upravitelj.
– Ogradu smo dužni podići jer je tako uvjetovano EU pravilima, a
namjena joj je da zaštiti površinu tj. posađene mlade biljke od
šteta koju čini divljač. Također smo Ugovorom o financiranju
dužni kroz petogodišnji period održavati propisani broj biljaka
po ha, kao i održavati ogradu. Prema potrebi će se u odsjeku
vršiti i njega posađenih biljaka od štetnog utjecaja zeljastog i
drvenastog korova, ističe Horvat.
– Zaključak je da je ovogodišnja sječa u ovom odsjeku, kao i
sječa koja će se obaviti iduće godine, redovni rad koji šumarija
prema Programu gospodarenja može i mora izvršiti. Prema Ugovoru o
financiranju europskim sredstvima ti radovi moraju biti gotovi do
30. lipnja 2024. godine.
Isto tako cilj je bio da se ovakva degradirana šuma alohtonih
vrsta drveta, kao što su bagrem, američki borovac, ariš, prevede
u mješovitu sastojinu visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta,
poput hrasta lužnjaka, bukve te voćkarica. Jasno nam je da šuma
nije poljoprivredna kultura i da će na određeno vrijeme
promijeniti vizuru tog dijela kraja, ali nova sastojina, tj. šuma
bit će daleko kvalitetnija, zdravija i vrijednija kao ekosustav
nego što je današnja, sa ophodnjom od 140 godina, napominje
Horvat.
– Ovo obrazloženje također vrijedi i za spomenuta rušenja u
Macincu i Badličanu, samo se radi o drugim odsjecima iste
gospodarske jedinice, stoji u priopćenju.
– Ova sječa, a niti buduća nema baš nikakve veze s današnjom
energetskom situacijom. Tehničko drvo koje se izrađuje prodaje se
ugovornim kupcima, dok se višemetarsko drvo za ogrjev prodaje u
maloprodaji stanovništvu, po redovnoj cijeni cjenika glavnih
šumskih proizvoda Hrvatskih šuma za veleprodaju i maloprodaju,
završio je svoje priopćenje upravitelj Horvat.