Ako će se modeli pokazati točnima, čeka nas toplo i suho do duboko u jesen. Evo detalja...
I dok ovih dana živimo u prosječno toplim ljetnim danima, bez
pretjerane vrućine i toplinskih valova koji su nedavno bili – i
skorog novog koji samo što nije – možda će nekima biti zanimljiva
meteorološka analiza ovogodišnjega srpnja i dosadašnjeg dijela
godine. Naravno, preliminarna i sažeta, a potpuniju, detaljniju i
službenu objavit će uskoro klimatolozi DHMZ-a. Osim te analize, u
nastavku je i trenutačno najvjerojatnija prognoza za sljedeće
tjedne, pa i mjesece…, piše glavni meteorolog
HRT-a Zoran Vakula.
“Kao što se moglo i očekivati nakon mnogobrojnih suhih, pretežno
sunčanih i vrućih dana, ovogodišnji je srpanj diljem Hrvatske bio
iznadprosječno topao. Štoviše, jedan od najtoplijih u znanoj
povijesti službenih mjerenja, koja je na nekim meteorološkim
postajama DHMZ-a počela još sredinom 19. stoljeća. Primjerice, u
Splitu, na Marjanu, srednja temperatura zraka ovoga je srpnja na
4. mjestu u nizu najviših, odmah iza one 2015. godine, te 2012. i
1950. U Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru topliji srpanj od
ovogodišnjega bio je pak samo 2012. i 2015. godine. Još iznimniji
je bio – na 2. mjestu najtoplijih – u Kninu, gdje je rekord još
uvijek iz 1950. godine, te u Rijeci i na Zavižanu, gdje su
rekordi iz 2015. godine, kao i na Griču, na kojem postoje
redoviti srpanjski podaci mjerenja još iz 1862. godine. Potvrde
li klimatolozi DHMZ-a – u Šibeniku je ovoga srpnja izjednačen
rekord iz 2015. godine – 28,0 °C, a u Krapini će od ove godine
vjerojatno najviša srednja srpanjska temperatura zraka biti 23,1
°C!. Za razliku od posvuda pozitivnog odstupanja od prosječne
temperature zraka, ukupna srpanjska količina oborine većinom je
bila manja od prosječne, ali ponegdje i veća, baš kako to i
priliči ljetnom mjesecu s nejednoliko raspoređenim pljuskovima.
Stoga će najčešće klimatološke ocjene vjerojatno biti od “sušno”
u mnogim mjestima u Dalmaciji i istočnoj Hrvatskoj, pa i ponegdje
na sjevernom Jadranu, do čak “vrlo kišno” u Šibeniku, i to zbog
pljuskova tijekom samo dva dana potkraj mjeseca”, piše
Vakula.
I kolovoz iznadprosječno topao i suh
“Nakon srpnja, te po mnogo čemu većinom još ekstremnijeg lipnja,
već sada se može gotovo pa tvrditi kako će se ostvariti prognoze
iznadprosječno toplog ljeta. Naime, i prognoze za kolovoz
daju prilično veliku vjerojatnost za njegovu iznadprosječno
visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka. Pritom će vjerojatno
najtoplije biti u ovom, prvom tjednu kolovoza, tijekom kojeg nam
se valja prilagoditi novom toplinskom valu koji može utjecati na
zdravlje, i to ponegdje već od četvrtka te gotovo diljem Hrvatske
tijekom mnogima zbog praznika produljenog vikenda. U drugom i
četvrtom kolovoškom tjednu povećava se vjerojatnost za
nestabilnije i manje vruće dane, gdjekad i “samo” tople, uz
temperaturu zraka uglavnom oko prosječne, a ponovno znatnije
pozitivno odstupanje od višegodišnjih srednjih vrijednosti u
većini je Hrvatske vjerojatnije u trećem tjednu kolovoza.
Naravno, te prognoze nisu pouzdane kao one za prvih tjedan dana i
promjene su još moguće. Još uobičajeno nepouzdanije su prognoze
oborine. Ako se trenutačno najvjerojatnije ostvare – i dalje ćemo
se suočavati s nedostatkom kiše”, naglašava Vakula.
Topla jesen s malo oborina
“Sudeći prema dugoročnijim prognozama – manjak oborine vjerojatno
ćemo imati i u prvim jesenskim mjesecima, a u većini Hrvatske
povećana vjerojatnost za kišovitiji mjesec od prosjeka je tek u
studenome. Do tada je umjerena do čak velika vjerojatnost i za
mjesece toplije od prosjeka. Prognoze za zimu još su manje
pouzdane od onih za jesen, ali daju nadu da će temperatura zraka
djelovati na barem malo ublažavanje prema ekonomskim prognozama
prilično velikih troškova za grijanje… No, do tada će biti još
kojekakvih analiza i prognoza – i detaljnijih i pouzdanijih od
ovdje napisanih. A jamačno – i kraćih…”