Svake godine uz matično jato od 25 jedinki imam i pomladak pa na dvorištu bude i do 60 paunova, kaže nam Denis Srnec
Iako po zanimanju mesar, Denis Srnec (41) iz
Savske Vesi veliki je ljubitelj životinja i to pernatih. Sa
suprugom Brankom (41) uzgaja paunove, a velika
pomoć oko ptica su mu sin Mate (12) te
kći Matea (13).
Denis je ujedno član Upravnog odbora Udruge uzgajivača malih
životinja Nedelišće, a u udruzi je aktivna i supruga koja obnaša
dužnost tajnice. U njihovom životu tako se sve vrti oko
životinja, osobito ptica, a sve je započelo još 1996. kada je
Denis nabavio prve paunove.
– Prvi par sam nabavio kao petnaestogodišnjak i od tada ih
uzgajam neprestano, uz tek kraću pauzu zbog selidbe iz Macinca u
Savsku Ves. Svake godine uz matično jato od 25 jedinki imam i
pomladak pa na dvorištu bude i do 60 paunova, doznajemo od
Denisa.
NISU ZA SVAKOG
Bijeli, šareni, opal, muticus i crnokrili neke su od podvrsta u
krletkama Srnecovih, a što je paun ljepšeg i neobičnijeg perja,
tim je cjenjeniji.
– Na tržištu se za jednu odraslu jedinku može dobiti od 2.500 do
3.500 kuna, ali pojedini primjerci nemaju cijenu i nisu za
prodaju, ističe Denis.
Nisu to jedini troškovi, za uzgoj ove vrste ptica potrebne su
prostrane krletke, a i vrsta su koja zahtijeva mnogo posla.
– Cijena jedne adekvatne krletke iznosi oko 10.000 kuna, a osim
hrane potrebno je osigurati i sve ostale uvjete za uzgoj. Iako su
se ptice dobro prilagodile životu u našim krajevima, ipak su
osjetljive na propuh, hladnoću i kišu te ih treba zaštiti, a i
troškovi hrane su sve veći, doznajemo od naših sugovornika.
Zbog toga o pticama brine cijela obitelj, a uz Srnecove u
Hrvatskoj postoji još samo desetak većih uzgajivača ove
kraljevske ptice.
– U sezoni parenja mužjaci znaju biti i agresivni prema
nepoznatim posjetiteljima, ali u sezoni parenja su i najljepši.
Da bi zaveli ženku mužjaci tada šire svoje repove te se šepure, a
zavođenje uz specifično glasanje traje od ožujka do srpnja. Ženke
svake godine nesu pet do sedam jaja na kojima potom sjede, a
prema potrebi, jaja se podmeću i pod druge ptice, ističe naš
sugovornik te dodaje da za te potrebe uzgaja patuljaste kokoši
fenix te nekoliko srebrnih fazana.
Nakon sezone parenja mužjacima pauna počne otpadati perje, a
kitnjaste repove u potpunosti izgube u jesen. Perje tada leti
cijelim dvorištem, a Srnecovi ga skupljaju te dijele. Kći Matea
poneko pero odnese u OŠ Strahoninec kao poklon prijateljicama, a
dio završi kod lokalnih udruga za potrebe izrade pokladnih maski
ili dekoracija.
KRALJ MEĐU PURAMA
Za kraj, doznali smo i jednu anegdotu. Bilo je to jednog zimskog
jutra, 1. siječnja… Denis je obišao svoje ptice kako bi ih
nahranio i napojio. Međutim, po izlasku nije dobro zatvorio vrata
krletke pa je šest paunova iskoristilo priliku te odletjelo u
slobodu. Čim su to primjetili, Srnecovi su alarmirali cijelu
Savsku Ves pa su ptice skupljali po cijelom selu, a zadnjeg
odbjeglog pauna otkrili su među susjedovim purama i to nakon 14
dana!
* Preuzeto iz lista Međimurje, broj 3.506