Pravi uzrok nestanka komaraca u Slavoniji ove godine nije zaprašivanje, kako se pisalo po nekim hrvatskim medijima, već ekstremna suša zbog koje nije bilo poplava koje su ključne za njihov razvoj, tvrde stručnjaci
Vrlo sušno proljeće bez poplava
Goran Vignjević s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku kaže
da ove godine i sam svjedoči mnogo manjem broju komaraca u
Slavoniji.
“U Hrvatskoj ima 50-ak vrsta komaraca. Svaka od njih ima neku
svoju biologiju. Najbrojniju populaciju stvaraju tzv. poplavni
komarci, koji se liježu na poplavnim područjima oko rijeka Save,
Drave i Dunava. Budući da su ove godine poplave izostale,
izostala je i populacija poplavnih komaraca”, kaže Vignjević.
“Vodostaji rijeka tijekom proljeća bili su izuzetno niski.
Topljenje snijega, koje inače uzrokuje prve poplave, također nije
bilo obilno jer ni u Alpama nije bilo puno snijega, pa nije bilo
dovoljno vode da se niski vodostaj rijeka digne do razina koje bi
poplavile okolna područja. Poplavni komarci ostavljaju svoja
jajašca upravo u tim područjima. Dakle, ta proljetna voda nije
došla do jajašaca, pa se ona nisu mogla razviti u larve komaraca.
To su naše najbrojnije populacije komaraca, dok su neke
populacije urbanih komaraca, koji se liježu u nekim ljudskim
konstrukcijama poput kanalizacije, septičkih jama, vaza, teglica,
automobilskih guma i sl., imale nešto povoljnije uvjete za
razvoj. No one ne stvaraju tako velike najezde kao poplavni
komarci i velike rojeve napasnika. One sporadično ulijeću u kuće,
no ne stvaraju isti dojam kao rojevi poplavnih komaraca”, tumači
naš stručnjak.
Komarci nisu samo molestanti i uzročnici bolesti, oni su i hrana
drugim životinjama
Mnogi ljudi sretni su zbog takve situacije jer je ove godine
mnogo manji broj molestanata, ali i potencijalnih prijenosnika
bolesti kao što su denga groznica ili groznica Zapadnog Nila.
No s druge strane, manjak komaraca biolozi ne smatraju nužno
nečim čemu bi se trebalo pretjerano veseliti jer su oni hrana
mnogim životinjama, od riba, preko žaba do ptica.
“Poplavni komarci, kojih je ove godine značajno manje, nisu tako
bitni vektori bolesti kao što su to neki urbani komarci i
invazivne vrste, poput domaćeg komarca
roda Culex i tigrastog komarca. Ti
prijenosnici bolesti nisu tako brojni kao što su poplavni
komarci, međutim mogu doprinijeti širenju bolesti ako se virus
pojavi u okolišu. Stoga je važno smanjiti njihovu brojnost, a
posljedično i rizik”, kaže Vignjević.
Manjak komaraca neće ozbiljno naštetiti drugim životinjama
Smatra da ovogodišnji manjak poplavnih komaraca neće imati
ozbiljnih posljedica na druge životinje u hranidbenoj mreži.
“Komarci imaju svoju ulogu u prehrani divljih životinja, međutim
u nedostatku komaraca one će se orijentirati na druge kukce i
neće umrijeti od gladi zato što je komaraca manje. Osim toga,
komarci imaju takav biološki potencijal da nikada neće potpuno
nestati, što god da mi radili. Oni produciraju toliki broj
potomaka da ne znam ni za jednu metodu kojom bi se mogli u
potpunosti istrijebiti na nekom području. Uvijek nađu način da
prežive, vrlo su adaptivni, primjerice prilagođavaju se
klimatskim promjenama i šire se u sjevernija područja. Zbog toga
nam također dolaze neke nove vrste invazivnih komaraca iz
toplijih područja, kao što su azijski komarci roda
Aedes: albopictus, japonicus i koreicus“,
kaže Vignjević.
Ističe da je trenutno aktualan pristup problemu komaraca tzv.
pristup jednog zdravlja, koji objedinjuje zdravlje ljudi,
zdravlje okoliša i zdravlje životinja te njihovu međusobnu
povezanost. Prema tom pristupu potrebno je raditi različite
kompromise kako bi se očuvalo zdravlje svih sudionika u okolišu.
Prskanje može, ali ne svakakvo
Jedan od problema vezanih uz suzbijanje komaraca jest loš utjecaj
na okoliš, odnosno neselektivno trovanje drugih kukaca, od kojih
su mnogi korisni. No tretiranje komaraca može, ali i ne mora biti
štetno za druge kukce i životinje koje se njima hrane.
Europa, a s njom i Hrvatska, koja je preuzela europske direktive,
nastoji što više smanjiti tretmane insekticidima širokog spektra
kojima se uništavaju odrasli komarci. Takvi insekticidi ne biraju
kakve će kukce ubijati, što podrazumijeva da uništavaju i brojne
koji su korisni, poput pčela.
“Takvi tretmani uništavaju sve vrste kukaca tako da se i ja i
moji kolege biolozi protivimo takvim adulticidnim tretmanima
uništavanja odraslih komaraca zadimljavanjem i prskanjem. Mi
zagovaramo larvicidne tretmane kojima se uništavaju ličinke
komaraca. Tu postoje biološka sredstva na bazi
bakterije Bacillus thuringiensis subspecies
israelensis (Bti) koja se i inače nalazi u tlu. Kada
ličinke komaraca progutaju takvo sredstvo, ono nabubri u njihovom
probavnom sustavu pa se ličinke rasprsnu i ugibaju. Takvo
sredstvo djeluje selektivno na larve komaraca i eventualno na
neke druge jako slične ličinke, no takvih ima jako malo. Kod nas
se to već koristi u manjim leglima koja se stvaraju u ljudskim
konstrukcijama u gradovima, primjerice u bačvama, kantama ili u
vazama na grobljima.
U zaštićenim parkovima prirode tretiranje komaraca strogo se
kontrolira
Na mjestima gdje postoje golema legla koja se prostiru tisućama
hektara, kao što je primjerice Kopački rit, takva sredstva s
bakterijama ne mogu se koristiti jer su značajno skuplja od
konvencionalnih.
“Osim toga, za tretiranje zaštićenih područja moraju se ishoditi
posebne dozvole. Primjerice, u Parku prirode Kopački rit trenutno
nije dozvoljeno tretiranje komaraca. To prvenstveno vrijedi za
adulticidno tretiranje odraslih komaraca. Tretiranje ličinki
eventualno bi se moglo dozvoliti u nekoj ograničenoj mjeri.
Komarci se ionako ne mogu potpuno istrijebiti tako da nema straha
da će drugim životinjama zbog uništavanja komaraca ponestati
hrane. Larvicidi se mogu raspršivati i sa zemlje i iz zraka, a
oni nemaju štetnog utjecaja na druge vrste kukaca”, tumači
Vignjević.
U Hrvatskoj je krenulo testiranje metode sa sterilnim mužjacima
Neke zemlje u svijetu posljednjih godina nastoje riješiti problem
komaraca puštanjem u prirodu sterilnih mužjaka.
Vignjević je upravo nacionalni koordinator za provedbu projekata
uvođenja sterilnih komaraca.
“Konačno smo uspjeli ishoditi sve što je potrebno za provedbu
pilot-projekta uvođenja sterilnih komaraca u Hrvatskoj. Trenutno
to radimo u Premanturi u Istarskoj županiji s hrvatskim i
istarskim Zavodom za javno zdravstvo. Taj projekt zasniva se na
tome da se sterilni mužjaci pare sa ženkama koje potom stvaraju
jajašca koja nisu oplođena, pa se iz njih neće izleći komarci. To
je vrlo efikasno za suzbijanje invazivnih vrsta kao što je
tigrasti komarac. On nam je trenutno najveći problem jer je
invazivna vrsta, širi se urbanim područjima i najopasniji je
vektor bolesti. Ovom metodom za sada tretiramo samo njega. Njome
nije obuhvaćena nijedna druga vrsta tako da je ovo izrazito
biološka metoda bez upotrebe kemijskih sredstava”, kaže
Vignjević.
Ta metoda već je dala dobre rezultate u nekim zemljama u svijetu.
“Mi je trenutno testiramo, a ako se pokaže dobrom i kod nas,
prijeći ćemo u sljedeću fazu puštanja sterilnih komaraca na većim
područjima jer je ona puno prihvatljivija od metoda adulticidnog,
pa čak i larvicidnog uništavanja komaraca.
Za sada se ti komarci za potrebe pilot-projekta uvoze iz Italije
iz Centra Agricoltura Ambiente u Bologni, koji se već duži niz
godina bavi proizvodnjom i sterilizacijom komaraca.
Ako se ova metoda pokaže uspješnom kod nas, onda bi se sterilni
komarci od sljedeće godine mogli početi uzgajati i kod nas”,
najavljuje Vignjević.