Hrvatske birače u superizbornoj godini očekuju europski, parlamentarni i predsjednički izbori, za sada je poznat samo datum izbora za Europski parlament, o datumu parlamentarnih se još nagađa, dok će se prvi krug predsjedničkih održati krajem godine, u prosincu
Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj i drugim državama u
kojima se tradicionalno glasa nedjeljom održat će se 9. lipnja, a
u cijeloj Europskoj uniji u rasponu od četiri dana, od 6. do 9.
lipnja, budući da pojedine članice izbore održavaju i drugim
danima u tjednu.
Hrvatski birači četvrti će put birati svoje europske
parlamentarce, posljednji put to su učinili 2019., a prije toga
2014. i 2013., odmah po ulasku u EU. Europski parlament ima 705
zastupnika koji se biraju u 27 država članica, izbori se
održavaju svakih pet godina, a u Hrvatskoj se bira 12 zastupnika.
Izbori po novom zakonu
Hrvatsku političku i opću javnost najviše zanimaju izbori za
Hrvatski sabor, datum im se još ne zna, a krajnji zakonski rok je
sredina rujna, konkretno 15. rujna. Aktualni, 10. saziv Hrvatskog
sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. godine i izbori se ove
godine moraju održati 30 do 60 dana od tog datuma. No, sabor se,
odluče li vladajući, može raspustiti i ranije, piše Index.hr
Nakon raspuštanja sabora na potezu će biti predsjednik Republike
Zoran Milanović koji će donijeti odluku o
raspisivanju izbora, na raspolaganju će imati četiri nedjelje.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor precizira da u
odluci o raspisivanju izbora predsjednik određuje i njihov datum
koji mora biti na neradni dan. Od odluke o raspisivanju izbora do
dana izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Izbori za novi saborski saziv održat će se po novom Zakonu o
izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kojim
nije promijenjen postojeći izborni sustav, ali su u određenoj
mjeri prekrojene karte izbornih jedinica pa će jedinicu u kojoj
bira promijeniti oko petina birača.
Buduće saborske zastupnike, njih 151, birat ćemo kao i do sada, u
10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će
pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj.
hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim
izbornim jedinicama.
Možemo! neće sa SDP-om
Iako se datum izbora ne zna, polako se nazire tko će s kim izaći
pred birače. HDZ će, vjerojatno, na izbore samostalno, s tim da
bi neke liste u nekim izbornim jedinicama mogao pojačati imenima
koalicijskih partnera. Možemo! je objavio da na izbore neće sa
SDP-om, da ide samostalno, a da je sa SDP-om moguća eventualno
“točkasta” koalicija ako SDP pristane na takav prijedlog.
Most i Hrvatski suverenisti zajedno će na parlamentarne izbore,
Domovinski pokret za sada partnera nema. Neke stranke već su
sklopile predizborne koalicije, Fokus, IDS, Narodna stranka –
Reformisti i PGS okupile su se oko koalicije “Za bolju Hrvatsku”,
a Socijaldemokrati, HSS i Hrvatski laburisti- Stranka rada
sklopile predizborni savez “Naša Hrvatska”.
Uz već postojeće, Hrvatska je nedavno dobila još jednu političku
stranku, Republiku Damira Vanđelića koja je najavila da će ići na
sve izbore u 2024. Uz aktualnog Andreja Plenkovića, premijerske
kandidature najavili su Peđa Grbin (SDP) i
Sandra Benčić (Možemo). Za premijerku poziciju
zainteresiran je i Most a njihovi najizgledniji kandidati su
Marija Selak Raspudić i Nino
Raspudić.
Milanović vjerojatno ide po novi mandat
Kraj godine rezerviran je za prvi krug predsjedničkih izbora,
predsjednik Republike bira se na mandat od pet godina. Za
predsjednike su do sada birani Franjo Tuđman, Stipe
Mesić (po dva puta), Ivo Josipović,
Kolinda Grabar Kitarović i Zoran
Milanović.
Za očekivati je da će se Milanović natjecati za još jedan mandat-
sadašnji mu istječe 18. veljače 2025.. Tko bi mu mogli biti
protukandidati još se ne zna. Prema dosadašnjim najavama, sve
veće stranke trebale bi imati svoje kandidate. Iz SDP-a su pak
poručili da ne vide razlog zašto ne bi podržali Milanovića, ali
da se on prvo mora kandidirati da bi o tome službeno mogla
odlučivati tijela stranke, piše Index.hr
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, da bi
bio izabran treba dobiti većinu glasova svih birača koji su
glasali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem
glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana od prvog
kruga.