Kontrole su redovite, rezultati mjerenja zadovoljavajući
U kakvom je stanju odlagalište otpada Totovec koje je u
vlasništvu Gradskog komunalnog poduzeća Čakom, ima li opasnosti
da se dogodi zagrebački scenarij na čijem se odlagalištu u
Jakuševcu urušilo brdo smeća i pritom su tri osobe ozlijeđene,
ili ponovi požar iz 2019. godine?
Pitanja su to na koja se ne može dati siguran odgovor, no ono što
se može i radi, potvrđuju iz Čakom-a su redovito održavanje i
stalne kontrole.
– Naša ispitivanja su redovita, imamo službu kontrole.
Kontroliramo samo odlagalište kao i otpad kad dođe na
odlagalište. Ako se pojavi problem signaliziramo to odmah. Ako
kod preuzimanja vidimo probleme, ne preuzimamo otpad i
upozoravamo korisnika. Naša preventiva na terenu je edukacija
naših korisnika. Koristimo ako treba i represivne mjere, ali
imamo i toleranciju, govori direktor Čakom-a Ivan
Perhoč.
– Na odlagalištu mjerimo plinske bunare mjesečno, kvalitetu zraka
četiri puta na godinu, procjedne vode, oborinske vode, kvartalno
piezometre kao i stabilnost odlagališta. Neka mjerenja kao što je
primjerice kontrola kvalitete zraka to nam rade ovlaštene tvrtke.
Spomenuo bih metan koji se počinje pojavljivati tri, četiri
godine nakon što se počne odlagati otpad i na odlagalištu se
zadržava nekih desetak godina. Eksplozivan je u koncentraciji od
5 do 10 posto. Mi već sada imam dio ploha u kojima više nema
metana, a do 2027. bi mogao nestati.
Koncentracije su već sada tako male da se ne mogu ni mjeriti
rekao je Miroslav Novak poslovođa
odlagališta Totovec. Kako naglašavaju naši sugovornici, oni su
među ostalim i u obvezi redovitog održavanja i kontrole što i
provode a sukladno njihovim i državnim aktima uz redovite
inspekcijske nadzore što bi trebalo na neki način jamčiti da je
stanje na odlagalištu u skladu s propisima i zakonima.
Iz vlastitog iskustva
2019. godine na odlagalištu Totovec izbio je požar u kojem je
izgorjelo oko tri tone plastike. U tom trenutku je na odlagalištu
bilo oko četiri tone plastike, a po dozvoli mogu imati čak 150
tona. Nakon toga, danas drukčije postupaju s
plastikom.
– Pametni uče na greškama, pa mi nakon toga vodimo računa da onu
situaciju koja je tada bila s plastičnom ambalažom na odlagalištu
dalje ne koristimo kao mogućnost. Ta ambalaža se drži na prostoru
sortirnice. Moramo osigurati skladištenje tih vrsta otpada koja
su za rekliciranje, da se izbjegne taj rizik, objašnjava
Perhoč.
Kako postupamo s otpadom?
Odlagalište Totovec prostire se na 11 hektara, od čega se otpad
nalazi na 3,5 hektara. Dovozi se otpad s područja Grada
Čakovca i šest općina što je oko 17 tisuća domaćinstava. Na
odlagalištu godišnje završi oko 15 tisuća tona otpada.
– Od toga je oko 4,5 tisuće biootpada i oko 3 tisuće
odvojenog otpada, dakle oko 50 posto. Kompost se reciklira i
besplatno se dijeli i kontroliramo ga dva puta godišnje. Oko 50
posto recikliranog otpada se može prodati, a ostalo moramo
adekvatno zbrinuti negdje drugdje. Za naše uvjete solidno
recikliramo, ali može se bolje, smatra Novak. Prema dostupnim
podacima iz 2022. godine reciklira se 49 posto otpada koji se
prikuplja s područja Grada Čakovca, a trebalo bi se reciklirati
50 posto. Taj su postotak već dostigle neke općine koje koriste
usluge Čakoma, primjerice Strahoninec i Šenkovec.
– Problem je na koji način doći do toga da odlažemo miješani
komunalni otpad na odlagalište, a da to možemo smanjivati? Za to
su potrebna određena postrojenja, ulaganja. Ulažemo prije svega u
ljude jer oni su najvažniji, a onda i u opremu. Naravno da nam za
to trebaju i novci, dodaje Perhoč. Osvrće se na skori početak
gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica u
općini Koprivnički Ivanec koji bi s radom trebao početi
2027. Godinu dana nakon toga odlagalište Totovec bi se trebalo
sanirati i zatvoriti. Ono što im ostaje kao obveza je monitoring
odlagališta još trideset godina nakon zatvaranja.
– Smatram da bi u budućnosti, kada se izgradi Regionalni centar
Piškornica tu ipak trebala biti funkcija pretovarne stranice, tu
na odlgallštu. Pa neće se pola kamiona voziti u Koprivnicu nego
da se to tu sipa u kontejner pa se vozi. Imali smo u početku
planiranu pretovarnu stanicu, a sada smo jedina županija koja to
nema, upozorava Perhoč.
Krpamo se, vremena je malo
Do tada pak treba osigurati uvjete na postojećem odlagalištu za
zbrinjavanje otpada, Totovcu.
– Baziramo se na to da do 2027. osiguramo uvjete za prihvat
odlagališta s područja koje mi pokrivamo svojom uslugom. To je
sve krpanje, mi smo se već 2018, pa i 2020 krpali. Pitanje
je tko garantira da će to uistinu biti 2027. jer se početak već
odgađao. U fazi smo da moramo osigurati kazetu za daljnje
odlaganje, a imamo još pola godine vremena da izradimo kazetu da
možemo dalje prihvaćati. Moramo tražiti rješenje da izdržimo do
2027. moramo se proširiti, upozorava Perhoč.
Dodaje da se na Totovec odlaže samo otpad s područja Međimurske
županije i da ne mogu zalaziti u prihvat novih količina otpada.
Poziva pritom sve korisnike da svjesno odlažu otpad, recikliraju
i educiraju se. O otpadu bi smatra, trebalo promišljati i prije
nego što nastane.
– Već kod donošenja nekih akata već treba razmišljati o tome što
može završiti kao otpad. Već kad se nešto stavlja na tržište,
onaj tko to odobrava morao bi znati gdje će se to sutra
zbrinjavati kada postane otpad, naglašava Perhč.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3582