Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Hinu iznosi mjere koje očekuju bolnički sustav u idućoj godini, nakon prijenosa upravljačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu, kao i plan kako će smanjiti liste čekanja
S prvim danom Nove godine država preuzima
upravljanje općim bolnicama, to je reformska mjera koju ste
najavili radi financijske održivosti i
organizacijske reforme bolničkog sustava. Što slijedi?
Procedura i hodogram je vrlo jasan. Prema Zakonu o zdravstvenoj
zaštiti prenose se osnivačka prava sa županije na državu, u
roku od tri mjeseca imenovat ćemo nova upravna vijeća
sa sedam članova u kojima će biti i predstavnici
županija, kako bi oni i dalje sudjelovali u upravljanju bolnicom.
Upravna vijeća će potom u roku od osam dana imenovati ravnatelje,
uz suglasnost ministra. Do 1. srpnja bolnice trebaju
izraditi nove statute, a prijenos prava, ali i
obveza, definirat će se sporazumima između županija i
države.
U postizanju održivosti sustava važan je i financijski aspekt.
Stoga će se opće bolnice implementirati u sustav državne
riznice te će Ministarstvo financija u svakom trenutku imati uvid
u njihove aktivnosti, što mislim da je dobra poluga u postizanju
financijske održivosti.
Valja napomenuti da će županije i dalje dobivati decentralizirana
sredstva, no ona će biti umanjena za iznos koji se odnosi na
bolnički sustav. Primjerice, ove godine imali smo 54 milijuna
eura decentraliziranih sredstava, od kojih je 20 milijuna
usmjereno u bolničku zaštitu, a ukupni iznos smo za iduću
godinu dodatno povećali pa će po toj osnovi županije dobiti
43 milijuna eura, prenosi Index.hr
Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Grad
Zagreb protive se preuzimanju bolnica, zatražena je ocjena
ustavnosti te odluke. Što očekujete?
Svatko tko misli da nije u adekvatnoj poziciji, odnosno da su mu
prekršena ustavna prava, ima pravo na to. U odnosu na postupke
ocjene ustavnosti vlada se očitovala Ustavnom sudu da oni nisu
utemeljeni te je predložila da se ne prihvate. No
moramo pričekati odluku Ustavnog suda i kakva god ona bila, mi
ćemo je poštivati.
Preduvjet za strukturalne i organizacijske promjene u
bolnicama jest donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite.
Kada će biti usvojena i što će donijeti novoga?
Novom Mrežom, koju ćemo donijeti u prvom kvartalu 2024, omogućit
će se reorganizacija bolničkih kapaciteta. U skladu s reformskim
ciljevima smanjit ćemo broj akutnih kreveta tamo gdje je to
opravdano te povećati kapacitete dnevnih bolnica i
broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno
liječenje.
Nije nam cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke
već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja
kvalitetno i učinkovito. Ministarstvo je u suradnji s relevantnim
dionicima, uključujući i predstavnike bolnica i osnivača,
izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput
popunjenosti postelja i izvršenosti za 2019., 2022. i prvih šest
mjeseci 2023., vrstu i broj djelatnosti u svakoj
bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa,
gravitaciju pacijenata prema županiji te
geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni
centar. I to je temelj za donošenje nove Mreže.
Koji su kriteriji za smanjenje broja akutnih kreveta
i spajanje odjela, možete li navesti neke primjere?
Na bolničkim odjelima s popunjenošću akutnih posteljnih
kapaciteta na godišnjoj razini od 30 do 60
posto smanjit će se broj kreveta u skladu s potrebama
pacijenata. Odjele s popunjenosti preko 70 posto nećemo
dirati, jer nam je cilj doseći popunjenost 80-85 posto. Tako
ćemo, primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u
Rijeka za 10 posto, u varaždinskoj bolnici za 11 posto, a u
vinkovačkoj bolnici za 12 posto.
Primjerice, bilježi se kontinuiran pad popunjenosti postelja u
djelatnosti oftalmologije i optometrije, otorinolaringologije,
pedijatrije, ginekologije i opstetricije. S druge strane
nedostaju kapaciteti za palijativno liječenje. Zato je plan
povećati palijativne kapacitete, npr. u OB Bjelovar sa šest na
50, Koprivnici s pet na 30, a u OB Pula s pet na 15. Svemu tome
će se pristupati na razini same ustanove i u skladu sa stvarnim
potrebama sustava, prenosi Index.hr
Ne može se operirati karcinom crijeva ako se ne može osigurati
optimalan nastavak liječenja maligne bolesti. Ali se mogu raditi
druge operacije za koje postoji stručan kadar, odgovarajuća
medicinska oprema i dovoljan broj slučajeva kako bi se zadržala
kvaliteta zdravstvene zaštite i osigurali dobri ishodi liječenja.
Uz to, bolnice ćemo regionalno povezati pa će i to biti dio
rješenja.