U sustavu je ostalo 12% novčanica i 75% kovanica, znatno više nego u drugim članicama eurozone nakon uvođenja eura
Godinu dana nakon uvođenja eura građani i dalje kod kuće drže
veliki iznos kuna, čak 4,66 milijardi ili trećinu iznosa koji je
bio u optjecaju do kraja prošle godine (14,7 milijardi kuna). To
ujedno znači da, barem za sada, propuštaju uzeti gotovo 620
milijuna eura.
Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem prošle i početkom
ove godine, a nastavio se vrlo umjerenim tempom. Tako je u
posljednja četiri mjeseca iznos gotovine kuna smanjen za nešto
više od pola milijarde, ali to se uvelike pripisuje činjenici da
su tijekom ljeta zaostale kune vraćali strani turisti koji su se
vratili u Hrvatsku.
Kada se zasebno razmatraju novčanice i kovanice, podaci HNB-a
pokazuju da je u sustavu i dalje 12 posto novčanica i čak 75
posto kovanica. Ako je od oko 3 milijarde kovanica kune u sustavu
i dalje njih 2,24 milijarde, čini se da je za te svrhe osigurana
vojarna Croatia prilično prazna, piše Jutarnji List.
Sentimentalnost
Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz
sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko
novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati
primjerke domaće valute. Drugi razlog mogao bi biti zakonom
motiviran, zbog spornog načina stjecanja novca, a moguće da je
još nešto ostalo i u džepovima turista.
Pozivajući se na iskustva drugih zemalja koje su uvele euro, HNB
navodi da se “nikad ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše
valute”. Raspoloživi podaci središnjih banaka pokazuju da su
građani eurozone u prosjeku zadržali 3,16 posto novčanica
nacionalnih valuta.
Predvodi Estonija s čak 7 posto nevraćenih novčanica, a u druge
dvije baltičke zemlje, Latviji i Litvi, taj je prosjek oko 3,5
posto premda su euro uvele tri, odnosno četiri godine kasnije
(2014. i 2015.). Primjerke svoje valute za uspomenu uvelike su
zadržali i Nijemci: u sustavu im je ostalo 4,7 posto novčanica
marke, vrijednost 5,7 milijardi. Malo je veća vrijednost kovanica
zaostalih u optjecaju, oko 6,7 milijardi maraka.
U idućim godinama može se očekivati da će se udjel zadržanih
hrvatskih novčanica smanjiti sa sadašnjih 12 posto, ali je
prilično izgledno da bi Hrvatska mogla ostati rekorder
“sentimentalnosti”. One koji ubuduće požele kune konverirati u
euro, HNB podsjeća da usluge zamjene valuta od 1. siječnja iduće
godine prestaju pružati banke, Fina i Hrvatska pošta, a novčanice
i kovanice moći će se zamijeniti isključivo u središnjoj banci.
Pritom neće biti ograničenja u količini koja se mijenja ni
naknade za zamjenu. HNB će trajno mijenjati novčanice kune, a
kovanice će se moći zamijeniti najkasnije do 31. prosinca 2025.
Pranje novca
Da bi obavili posao zamjene, građani će morati doći na šalter
HNB-a, a iznos manji od 15.000 kuna, na osobnu odgovornost, moći
će dostaviti i putem pošte. Za zamjenu više od 40.000 kuna ili
više od 1000 komada kovanica morat će najaviti svoj dolazak putem
elektroničke pošte i navesti iznos gotovog novca kune koji
namjeravaju zamijeniti.
Ipak, još preostaju dva tjedna tijekom kojih se zamjena valuta
može obaviti u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatskoj pošti. U
jednoj transakciji moguće je zamijeniti najviše 100 novčanica i
100 kovanica kuna bez naknade, piše Jutarnji list.
Pri zamjeni se primjenjuju i propisi o sprečavanju pranja novca i
financiranja terorizma. To znači da je za iznos veći od 105.000
kuna potrebno osigurati podatke o stjecanju. No, oni kojima je to
bio problem, vjeruje se, uvelike su ga rješavali lani, u
mjenjačnicama ili kupnjom nekretnina.