"Sve ispod stope od 2,1 nije dobro. Ono čemu trebamo težiti je generacijska obnova. Tu stopu od 2,1 nismo u Hrvatskoj imali od 1968. godine, dakle više od pola stoljeća mi smo u generacijskom minusu", istaknuo je dr. Belić
Kad bi se ovoga trena zaustavilo iseljavanje iz Hrvatske, a stopa
fertiliteta povećala s 1,5 na 2,1, tek 2090. godine zaustavio bi
se pad stanovništva! Istaknuo je to dr.
sc. Tomislav Belić s Hrvatskog
katoličkog sveučilišta na konferenciji “Demografija u fokusu:
Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva” u Prelogu, piše
Večernji list.
Analizirajući aktualnu demografsku sliku u Međimurskoj,
Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj
županiji, dr. Belić je istaknuo da se u desetak godina, između
dva posljednja popisa stanovništva, u regiji Sjeverna
Hrvatska broj stanovnika smanjio za 50.000 (oko
400.000 u cijeloj državi), s time da se 29.000 iselilo, a ostalo
je rezultat negativnog prirodnog prirasta. Regija Sjeverna
Hrvatska ima oko pola milijuna stanovnika, a u samo jednoj
jedinici lokalne samouprave od njih 110 zabilježen je porast
ukupnog broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Riječ je o
općini Orehovica u Međimurskoj županiji, prvoj u Hrvatskoj u
kojoj je romska nacionalna manjina dobila, zasad nekonzumirano,
pravo na dvojezične ploče jer čine više od 33 posto stanovništva.
– Šest jedinica lokalne samouprave zabilježilo
je prirodni porast broja stanovnika. To su Pribislavec,
Orehovica, Nedelišće, Čakovec, Mala Subotica i Petrijanec, u
kojima imamo značajan udjel romskog stanovništva –
kazao je. Međimurska županija ima stopu fertilitetu 1,76, što se
često ističe kao najbolji rezultat u Hrvatskoj.
– No, sve ispod stope od 2,1 nije dobro. Ono čemu trebamo težiti
je generacijska obnova. Tu stopu od 2,1 nismo u Hrvatskoj
imali od 1968. godine, dakle više od pola stoljeća mi smo u
generacijskom minusu – istaknuo je dr. Belić. Zanimljivo je,
dodao je, da je 2021. fertilitet u cijeloj Hrvatskoj značajno
porastao, s 1,5 na 1,62. – Čini se mala razlika, ali nije. No,
već 2022. fertilitet je opet pao. Zašto je do toga došlo, to će
se još morati istražiti – rekao je dr. Belić.
Konferenciju je organizirao Središnji ured za demografiju i mlade
u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Jedna od
demografskih mjera koje stoje na raspolaganju jedinicama lokalne
samouprave novčane su potpore za djecu. U ovoj godini te
naknade za općine iznose prosječno 472 eura za prvo dijete, 596
za drugo i 892 za treće, a u gradovima 430, 589 i 1098 eura,
navodi Večernji list.
Prema podacima koje je prikupio Središnji državni
ured, rekorderi po visini naknada za prvo dijete su
općina Sali sa 7963 eura i grad Otočac s 1990 eura. Za drugo
dijete najviše među gradovima daje Imotski, 2654 eura, a za treće
i četvrto Stari Grad s 9290 eura. Od općina za treće dijete
najviše daje Lovreć, 9290 eura, a za četvrto Vir s 12.471 euro.
Vir za peto i svako sljedeće dijete roditeljima isplaćuje čak
25.482 eura! Načelnik Vira Marino Radović pohvalio se
da je broj djece u vrtiću porastao s pet na tridesetak, a broj
učenika s deset na 170. Općina Vir lani je isplatila nešto više
od 70.000 eura novčanih potpora za djecu.