Međimurje je ponosno na svoju povijest, osobito na baštinu velikaške obitelji Zrinski čiji su predstavnici, kao stoljetni vladari Međimurja i banovi, mijenjali povijesne tijekove na ovim prostorima, ali i povijest Europe
Međimurje svoj ponos na nasljeđe pokazuje svakom pričom o baštini
koja zapravo predstavlja promišljeno ulaganje u kulturu uz pomno
razrađen način prezentacije blaga. Stoga je i danas u Gornjem
Kuršancu bogatim programom obilježena 359.
obljetnica pogibije velikana Međimurja Nikole
VII. Zrinskog, koji je 18. 11. 1664. poginuo u
Kuršanečkom lugu u napadu vepra, no dio suvremenih povjesničara
okolnosti njegove smrti smatra nedovoljno razjašnjenima.
Nikola VII. Zrinski, povijesti poznat i pod imenom Čakovečki, bio
je hrvatski ban i pjesnik, idejni začetnik Zrinsko-Frankopanske
pobune, te veliki ratni strateg s nizom zasluga u borbama s
Osmanlijama. Povijesni dokazi svjedoče o njegovu velikom ugledu u
Europi toga doba, a zavičajnoj kulturi baštinio je i svoje
kapitalno djelo Jadranskoga mora sirena,važno i kao
povijesno svjedočanstvo o ostavštini njegova pradjeda Nikole IV.
Zrinskog.
Komemoracija u čast Nikole Zrinskog Čakovečkog započela je misom
u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju je
predvodio vlč. Ivan Munđar te
nastavljena postrojavanjem Zrinske garde Čakovec i Zrinskih
kadeta iz Murakeresztura te mimohodom do spomen-obilježja
međimurskom junaku.
Svečanosti i odavanju počasti prisustvovali su brojni uzvanici
među kojima župan Međimurske županije Matija
Posavec, načelnik Općine Nedelišće Nikola
Novak, načelnik Općine Šenkovec Robert
Meglić, te predsjednik Mjesnog odbora Gornjeg
Kuršanca Tomica Kovač. Svečanosti su se
odazvali i izaslanica mađarskog veleposlanika u Republici
Hrvatskoj Zsofia Gyongyos, izaslanik
gradonačelnika Sigeta Zolatn Varga i kapetan Sigetske
utvrde Ferenc Salamona, kao i načelnica Općine Ortiloš,
mjesta na čijem se području nekad nalazila utvrda Novi
Zrin, Zita Kelei te predstavnici brojnih udruga koje u
Mađarskoj i Hrvatskoj njeguju povijest i ime Zrinskih, kao i
predstavnici Crkve.
U organizaciji svečanosti i ove se godine istaknulo rukovodstvo
Zrinske garde Čakovec na čelu se predsjednikom Đurom
Belom, kojima se u odavanju počasti pridružilo i
izaslanstvo Matice Hrvatske – Ogranak Čakovec na čelu s
predsjednikom Zoranom Turkom, zatim
pročelnik Družbe Braća hrvatskoga Zmaja – Zmajskog stola
Čakovec Ivica Zanjko, ravnatelj Hrvatskog
državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar.
Nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja, uzvanicima se
obratio i župan Matija Posavec naglasivši da čuvanjem
imena povijesnih velikana od zaborava, te daljnjim istraživanjima
naših povjesničara, čuvamo naš identitet: “Važno je baštiniti i
obilježavati sve ono što su nam Zrinski i Frankopani ostavili u
nasljeđe, a ostavili su nam puno. Zrinski i Frankopani nisu bili
samo državnici i književnici, već loza koja je mijenjala tijekove
europske povijesti i koja je imala važnu ulogu u stvaranju Europe
kakvu danas poznajemo,” rekao je župan.
Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak naglasio je
važnost čuvanja lika i djela Nikole Zrinskog Čakovečkog, dok
je Zoran Turk predsjednik Matice Hrvatske – Ogranak
Čakovec, istaknuo povijesnu važnost Nikole Zrinskog Čakovečkog te
napomenuo kako je upravo Nikola VII Zrinski jedan od simbola
borbe za hrvatsku neovisnost te izrazio vjeru da će i buduće
generacije nastaviti čuvati nasljeđe te velikaške obitelji koja,
uz Frankopane, ima centralno mjesto u povijesnoj baštini
Međimurja.
Nikola VII. Zrinski, rođen u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, bio
je čovjek prosvijećen i posvećen kulturi. Povijesti su poznate
njegove zasluge u osnivanju čuvene knjižnice i doprinos razvoju
pisane riječi, jednako kao i njegovi politički dosezi. Bio je i
graditelj nestale utvrde Novi Zrin, te je zaslužan što je 1659.
godine u Čakovcu osnovan franjevački samostan.