Jedan od izvora stresa za svećenstvo je negativna slika o svećeništvu koja se prikazuje u medijima te negativne reakcije ljudi i sumnjičavost i nepovjerenje
Susreti svećenika Varaždinske biskupije po arhiđakonatima održani
su od 7. do 9. studenoga u Ludbregu, Varaždinu i Prelogu.
O prevenciji bolesti i zdravlju u životu svećenika govorio je
psiholog vlč. Karlo Šimek, koji kao asistent
pomaže i izvodi nastavu iz psiholoških predmeta na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na susretima je nazočio i varaždinski biskup Bože
Radoš, a na onom u Varaždinu i umirovljeni biskup
Josip Mrzljak. Susret je, kao i inače, započeo
molitvom srednjeg časa, a uvod u susret imao je vikar za kler
Varaždinske biskupije preč. Anđelko Košćak koji
je i ukratko predstavio predavača, vlč. Šimeka.
Vlč. Šimek je u svom izlaganju govorio o rizičnim faktorima za
psihičko zdravlje svećenika. Stavio je nekoliko naglasaka na
sindrom izgaranja – burnout, a spomenuo je i sindrom dosade –
boreout.
Govoreći o sociokulturnom kontekstu u kojem se svećenici danas
nalaze, rekao je da biti svećenik u današnjem svijetu uključuje
nove izazove koji mogu biti vrlo stresni: globalizacija,
sekularizacija, veliki pad vjerske prakse, važnost osobnog
ostvarenja, gubitak statusa i ugleda, pad broja svećenika i opće
starenje klera, itd.
“Drugi izvor stresa za svećenstvo je negativna slika o
svećeništvu koja se prikazuje u medijima te negativne reakcije
ljudi i sumnjičavost i nepovjerenje prema klericima. Svećenici
osjećaju sram i tugu zbog štete koju su članovi Crkve nanijeli
žrtvama”, naveo je vlč. Šimek te nastavio govor o stilovima
ličnosti.
Također, istaknuo je i koji su to zaštitni faktori za psihičko
zdravlje svećenika: redovito vježbanje i kretanje, zdrava
prehrana, redoviti odmor, a neizostavna je i socijalna podrška i
emocionalna blizina te svećeničko bratstvo.
“Procijenjeno je pet vrsta socijalne podrške: biskup, župljani,
obitelj i prijatelji, svećenici i laičko osoblje. Među svim tim
izvorima socijalne potpore, biskup, župljani, kolege svećenici i
laičko osoblje kategorije su s kojima svećenik najviše komunicira
zbog posla i trebale bi biti najvažnije u ublažavanju učinaka
stresora”, kazao je vlč. Šimek.
Ističući važnost aktivnog duhovnog života, spomenuo je nekoliko
istraživanja koja navode da je duhovna dimenzija klera ključna za
psihičko zdravlje i najvažniji zaštitni čimbenik za sprječavanje
izlaska. “Aktivan duhovni život ili zajedništvo s Bogom
identificirana je kao kamen temeljac pastoralne učinkovitosti
koji može spriječiti izgaranje”, poručio je predavač, piše
Varaždinska biskupija.