Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih
Halloween potječe još od starih Kelta i njihovih proslava
završetka žetve. Praznik je to koji se slavi noć uoči Svih
svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows’
Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih), piše
24sata.
Sama riječ doslovno znači ‘posvećena večer’, a ranim europskim
slavljenicima prije je bila poznata kao Noć svih svetih. Večer
Svih svetih (31. listopada) i Dan Svih svetih (1. studenog)
odavali su počast svecima (“hallows” = sveci). Ime je na kraju
skraćeno u ‘Noć vještica’.
Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan
izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih Svetih. Sve
do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je zapravo
13. svibnja. Noć vještica danas se slavi 31. listopada jer
se na taj dan dogodio drevni galski festival Samhain, koji se
smatra najranijim poznatim korijenom Halloweena. Godine 835. papa
Grgur IV. premjestio je svetkovinu Svih svetih na 1. studenoga
upravo da bi potisnuo keltsku svetkovinu Samhaina.
Povijest Halloweena
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva
istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva
uspjela. Halloween potječe još od starih Kelta i
njihovih proslava završetka žetve. Keltska godina se
dijelila na ‘svijetlu polovicu’ (ljeto) i na ‘tamnu
polovicu’ (zima), a Nova je godina počinjala 1.
studenog. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć
prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko
opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se
živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali
zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.
Na pragovima kuća ostavljali bi hranu i piće, kako bi
udobrovoljili zlim duhovima. Kasnije, ljudi su se počeli
maskirati u čudna bića, kako bi hranu i piće uzeli za sebe.
Ponekad su održali i kratki nastup s istim ciljem, što je korijen
današnjim maškarama. Za dobre duhove ostavilo bi se mjesto za
stolom prilikom večere te noći, kao pozivnica da se pridruže
svojim najdražima koji su još živi.
Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći
prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima
vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu
vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad
mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj
noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se
da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na
pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali
izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi
grješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek
u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi,
a zatim i u ostatku svijeta.
U srednjem vijeku katolički svećenici prihvatili su neke pučke
poganske običaje, pa su poticali vjernike da prerušeni u
kojekakva sablasna bića idu od kuće do kuće i traže od domaćina
sitne poklone. Tako se s vremenom u nekim zemljama uvriježio
običaj da djeca idu po kućama i govore ljudima kako će učiniti
neki nestašluk ako im ne daju slatkiše.
Ipak, moderna Katolička crkva odbacuje Noć vještica. Službeni
Vatikan je to učinio 2009. godine za Benedikta XVI., koji je bio
žestoki protivnik ovog ‘antikršćanskog festivala’, kako ga je
nazivao. Vatikan je okarakterizirao tada slavljenje Noći vještica
“antikršćanskim i opasnim”.
Noć vještica i bundeva
Noć vještica je najprepoznatljivija po
izrezanoj bundevi sa svijećom (eng. Jack
O’Lantern). Običaj dubljenja bundevi zasniva se na
irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i
škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što
je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag
pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u
džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao
vratiti u svoj oblik.
Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još
deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina
opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda
jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako
da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije
bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla
dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao
mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je
izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije
pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci.
Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je
prokleta i koja luta između svjetova.
Kako se slavi?
Noć vještica danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama,
kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove
poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje
kuća i okućnica bundevama, paukovim mrežama, kosturima, gledanje
horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim
vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih, navodi
24sata.
U SAD-u je Halloween drugi najveći komercijalni blagdan
poslije Božića, a vrlo je popularan i u Kanadi, Engleskoj i
Irskoj.
U Irskoj i Škotskoj Noć vještica slavi se krijesovima, igrama i
tradicionalnom hranom, kao što je barmbrack (voćni kolač u kojem
se mogu pronaći kovanice, gumbi i prstenje za gatanje). U Velikoj
Britaniji obitelji kod kuće organiziraju zabave. U
Francuskoj, ljudi se maskiraju u prigodne kostime i odlaze na
zabave u klubove, barove i restorane. U Rumunjskoj
se Noć vještica posebno slavi u dvorcu zloglasnog Vlada
Tepeša – Drakule. Nijemci se vole maskirati jer ih to
podsjeća na bajke kao što je Ivica i Marica. Na Noć vještica
također sklanjaju sve noževe kako ih duhovi ne bi ozlijedili.
U Meksiku imaju godišnji festival ”El Día de los Muertos”
koji se održava između 31. listopada i 2. studenog. Tijekom ove
proslave, meksičke obitelji pozdravljaju duše svojih preminulih
na okupljanju koje uključuje hranu i piće. U Češkoj se
postavljaju stolci kraj kamina: jedna stolica za svakog živog
člana obitelji i jedna za ”duha”. Na taj način tradicionalno
odavaju počast preminulima tijekom razdoblja Noći vještica.