Kalnički partizanski odred djelovao je od 1942., a prvi politički komesar bio je Kotoripčanin, književnik Joža Horvat
U zgradi Scheier u Čakovcu, 28. listopada, obilježena je 80.
obljetnica osnutka Međimurske čete koja je tijekom II. svjetskog
rata djelovala kao dio Kalničkog partizanskog odreda.
Svečanost su organizirali članovi Udruge antifašističkih boraca i
antifašista Međimurske županije, čiji je
predsjednik Miljenko Zorko na početku
pozdravio sve prisutne i zahvalio na dolasku. Svečanosti je
nazočio bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan
Mesić, župan Međimurske
županije Matija Posavec, gradonačelnica
Grada Čakovca Ljerka
Cividini, izaslanik predsjednik Saveza
antifašističkih boraca i antifašista Republike
Hrvatske Marin Korman, potpredsjednik
Skupštine Međimurske županije Mario
Medved, načelnik Općine
Belica Zvonimir Taradi te brojni
gosti.
Rukovodstvo Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske i OK KPH
Varaždin ocjenjujući političke prilike u Međimurju u rujnu 1943.
godine utvrdili su da je vrijeme da se započne s povremenim
oružanim i diverzantskim akcijama na području Međimurja. Zbog
velikog broja Međimuraca u postrojbama Kalničkog partizanskog
odreda u listopadu 1943. godine u selu Ribnjak na Kalniku
osnovana je Međimurska četa, zasebna postrojba odgovorna
neposredno štabu Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske,a
dokument o osnivanju Međimurske čete je izgubljen. Partizani
Međimurske čete su diverzijama i noćnim napadima remetili planove
okupatoru, te i velikim ljudskim žrtvama pridonijeli konačnoj
pobjedi nad jednim od najvećih zala naše civilizacije – fašizmom.
“To je naša povijest i trebamo biti izuzetno ponosni na te
mladiće i djevojke koji su u tadašnjoj okupiranoj Europi imali
hrabrosti i snage oduprijeti se neprijatelju, koji je bio
nemilosrdan. Mnogi od njih danas više nisu s nama, ali su s nama
njihovi potomci, koji znaju koliki je doprinos bio tih ljudi da
mi danas uopće imamo Hrvatsku,” rekao je bivši predsjednik
Republike Hrvatske Stjepan Mesić, ujedno i počasni
predsjednik Saveza antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske.
Da je važno pamtiti žrtvu tih ljudi i svijest Međimuraca toga
doba koji su uključivanjem u antifašistički pokret ostavili
temelj svim današnjim vrijednostima koje njegujemo, osvrnuo se
župan Matija Posavec “Antifašizam je bio i ostao dio
našeg identiteta, on je u temeljima hrvatske državnosti ali i u
temeljima suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke
vrijednosti – demokraciju, vladavinu prava i poštovanje slobode
pojedinca”, rekao je župan, te dodao kako je potrebno
promicati vrijednosti bez obzira na protek vremena i protek
godina, jer naša povijest se zaista dogodila. “To su bili
hrabri ljudi koji su se oduprijeli najvećem neprijatelju naše
povijesti – fašizmu, toga se ne treba sramiti – već poštivati.
Naša povijest nas je oblikovala i trebamo čuvati i jačati svoj
identitet jer je to ono najvrjednije što imamo,” kazao je.
Antifašizam u Međimurju nema ideološku odrednicu, već su se u
njega ljudi uključivali vođenim željom za slobodom i vlastitom
državom, istaknula je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka
Cividini “Naši borci za prava Međimurja uvijek su znali za
što se bore, a to je za domovinu i svoju grudu. Uvijek su znali
da je Međimurje Hrvatska i da pripada Hrvatskoj”.
Izaslanik predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike
Hrvatske Marin Korman, u svom je govoru rekao da je
Međimursku četu formirao hrvatski narod koji je uvijek bio
spreman reagirati na nepravdu i okupaciju stranih sila koje su
pokušale zatjerati tragove naše povijesti. “Hrvatski narod
nikad nije ostao ravnodušan na takve okolnosti, već su hrabro i
zdušno bili spremni položiti svoje živote za slobodu.”
Svečanost je svojim izvedbama uveličala operna
pjevačica Barbara Othman, dok je
povjesničar mr.sc. Vladimir
Kalšan održao predavanje na temu – Međimurska četa.
Kalnički partizanski odred djelovao je od 1942. kao istaknuta
jedinica organiziranog otpora fašizmu i okupaciji sjeverozapadnog
dijela Hrvatske. U njemu je prvi politički komesar bio
Kotoripčanin, književnik Joža Horvat, čiji je
autoritet i djelovanje sigurno pridonio skorom uključivanju
značajnog broja Međimuraca Kalničkom odredu, u sklopu kojeg je u
listopadu 1943. formirana Međimurska četa. Bila je to samostalna
postrojba od četrdesetak boraca kojoj su na čelu bili zapovjednik
Janko Cigrovski i zamjenik Ivo
Kanižaj, komesar Ernest Mezga i
obavještajni oficir Josip Šlibar.
Prigodom jednog prebacivanja preko Drave, 15. lipnja 1944.,
smrtno je stradao jedan od organizatora oslobodilačkog pokreta u
Međimurju, Marko Kovač, rodom iz Turčišća, koji
je kasnije proglašen narodnim herojem te je njegovo ime nosila i
ulica u Čakovcu, a Matica hrvatska Čakovec godine 1965. tiskala
je knjigu o Kovaču, autora Antuna Goloba,
nazvanu Heroj crvenog sela. Najveće gubitke Međimurska četa
zabilježila je u okršaju u Donjem Pustakovcu kada su poginula
četiri borca: Stjepan Vlah, Pavao Koren, Rok Mesarek i
Slavko Jalšovec, a kasnije je u zatvoru ozljedama
podlegao i Valent Šimunić, te 18. prosinca 1944.
u Muršćaku kod Turčišća, kada je u okruženju od 800 mađarskih
vojnika, poginulo 12 boraca: Dragutin Pintar, Đuro
Pintar, Mijo Baranović, Lovro Mesarek, Nikola Krhač, Adam
Mesarek, Franjo Srpak, Filip Krčmar, Pavao Pintar, Lenard Setnik,
Franjo Jurčec i Franjo Bašnec.