Slovenska je vlada odlučila je da će od subote uvesti nadzor na granicama s Hrvatskom, objavila je agencija STA
Suspenzija Schengena na granicama s Hrvatskom i Mađarskom trajat
će najmanje deset dana, odlučeno je na sjednici vlade.
Slovenski mediji objavili su neslužbene informacije o tome kako
bi novi sustav trebao funkcionirati. Prema neslužbenim
informacijama koje donosi 24ur, državljani EU moći će normalno
prolaziti sve granične prijelaze, dok će državljani trećih
zemalja moći prelaziti samo 14 cestovnih (12 s Hrvatskom i 2 s
Mađarskom) i osam željezničkih prijelaza, na kojima će biti
selektivne provjere policijskih službenika.
Među tim graničnim prijelazima navode se cestovni Dolga vas,
Pince, Obrežje, Metlika, Gruškovje, Dragonja te željeznički
Hodoš, Lendava i Dobova. U slučaju da državljani trećih zemalja
uđu preko drugih graničnih prijelaza, to će se tretirati kao
prekršaj, neslužbeno doznaje 24ur.
Kako je jučer pojasnio ministar unutarnjih poslova Slovenije
Boštjan Poklukar, riječ je o prijedlogu privremene mjere zbog
povećane razine procjene terorističke opasnosti u zemljama
Europske unije. Detalji odluke bit će objavljeni kasnije danas, a
oko 15 sati očekuje se izjava ministra Poklukara.
“Uvođenje nadzora na unutarnjoj schengenskoj granici nije novost,
ali mora ostati iznimka koja se uvodi samo kao krajnja mjera koja
mora podlijegati strogim uvjetima, posebice u pogledu provedbe i
trajanja”, komentirao je premijer Andrej
Plenković ranije danas, prenosi Index.hr
Italija je obavijestila Sloveniju da će uvesti granične kontrole
najprije na deset dana s mogućnošću produljenja. Talijanski
ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi
izvijestio je svog slovenskog kolegu Boštjana
Poklukara da je bit uvođenja ove privremene mjere
prevencija terorizma i organiziranog kriminala. Dvojica ministara
su se složila da zapadnobalkanska ruta, koju pomno prate i
slovenske i talijanske sigurnosne službe, može biti atraktivan
koridor za potencijalnu radikalizaciju.
Slovenski ministar kritizirao Hrvatsku
Sljedeći tjedan u Trstu će se sastati ministri unutarnjih poslova
Slovenije, Italije i Hrvatske, a jedan od problema koji visi u
zraku, kako se navodi, inzistiranje je Hrvatske da ne želi
prisutnost jedinica Frontexa na schengenskoj granici. Slovenija
na to već nekoliko mjeseci poziva Hrvatsku, ali bez uspjeha.
Slovenija i Italija više su puta upozorile Hrvatsku, koja je u
Schengen ušla prije manje od godinu dana, da mora bolje zaštititi
schengensku granicu, posebice granicu s BiH, Srbijom i Crnom
Gorom, zbog ilegalnih migracija. Pomoć je više puta nuđena i
Hrvatskoj, pa i u obliku mješovitih patrola, ali je Zagreb uporno
odbijao bilo kakvu pomoć.
Na pitanje kako ocjenjuje hrvatsku zaštitu vanjske schengenske
granice, ministar Poklukar je u emisiji N1 Studio odgovorio: “40
tisuća i više ilegalnih prelazaka preko slovenske granice govori
sve. Ulaskom Hrvatske u Schengen stranci ne prelaze granice kroz
šume, rijeke i druga opasna područja, već putuju cestama,
željeznicom, pa čak i taksijem.” Dodao je da se kod zaštite
vanjske granice radi o “obvezi i povjerenju europskih država da
se vanjska schengenska granica štiti u skladu sa sigurnosnim
standardima”, što je, smatra, Slovenija odlično obavila.
Hrvatskoj je, kako je istaknuo, pomoć slovenskih policajaca
ponuđena i bilateralno i u okviru agencije Frontex. Ostvarena je
suradnja dviju policija u mješovitim ophodnjama i suradnja
stručnjaka iz područja kriminalističke policije na sprječavanju
krijumčarenja, rekao je.
Slovenija i Italija upozoravale Plenkovića, on odbio
pomoć
Kako je jučer primijetio slovenski portal Siol, i Rim i Ljubljana
prije otprilike četiri mjeseca upozorili su Hrvatsku da mora
napraviti više kako bi se suzbile ilegalne migracije. Zagrebu je
nuđena pomoć u kontroli vanjskih granica, posebno na granici s
BiH, ali i na granicama sa Srbijom i Crnom Gorom.
Prijedlozi su išli u smjeru pomoći europske agencije za nadzor
vanjskih granica Frontexa, a Slovenija i Italija ponudile su
Hrvatskoj i mješovite policijske patrole. No hrvatski premijer
Andrej Plenković odbio je takve prijedloge jer hrvatska policija
“dobro kontrolira vanjsku granicu”. Bilo je to krajem lipnja.
Diljem Europe se uvode kontrole
Zbog velikog migrantskog pritiska i stanja na Bliskom istoku sve
više država uvodi ili produžava granične kontrole na unutarnjim
granicama šengenskog prostora.
Austrija je uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom
još 2015., a u ponedjeljak je obavijestila Komisiju da će s tim
nastaviti do svibnja sljedeće godine. U srijedu je uvela kontrole
i na granici s Češkom, nakon što je Njemačka odlučila uvesti
nadzor na granicama s Poljskom i Švicarskom te produžiti kontrole
na granici s Austrijom. Kontrole na unutarnjim granicama
šengenskog prostora provode još i Danska, Francuska, Norveška i
Švedska.
U okviru rasprave o šengenskom prostoru posebna pozornost bit će
posvećena krijumčarenju migranata i o tome kako se učinkovito
boriti toga.
Za vrijeme radnog ručka ministri će razgovarati o implikacijama
stanja na Bliskom istoku na unutarnju sigurnost u državama
članicama. U Bruxellesu su prije dva dana u terorističkom napadu
ubijene dvije osobe, u Francuskoj je u petak mladi radikalizirani
islamist ubio profesora na sjeveru zemlje. U srijedu je nekoliko
regionalnih zračnih luka bilo evakuirano nakon “dojava o bombi”
poslanih elektroničkom poštom. Zbog povećane opasnosti novog
napada, sigurnosna uzbuna u zemlji podignuta je na najvišu
razinu.
Španjolsko predsjedništvo izvijestit će ministre o tome kako
napreduju pregovori između Vijeća i Parlamenta o usuglašavanju
zakonodavnih tekstova o migracijama i azilu. Ministri će potom
razgovarati o vanjskoj dimenziji migracija, to jest o suradnji sa
zemljama iz kojih migranti dolaze i zemljama tranzita. Ministri
će također raspravljati o prijedlogu uredbe o sprečavanju i
suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Predloženom uredbom
internetskim poduzećima nametnut će se obveza obavješćivanja
nadležnih tijela o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece na
internetu na njihovim platformama.