Trend porasta potrošnje lijekova u Hrvatskoj se nastavlja, građani su lani gotovo milijardu kuna potrošili na bezreceptne lijekove, najviše na analgetike i lijekove protiv povišene temperature, a bilježi se i porast potrošnje D vitamina, podaci su HALMED-a za 2022. godinu
U prosjeku svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i
pol tabletu, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput
Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a
na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2
milijuna kuna, piše Dnevnik.hr
Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove
protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4
milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću Agencije za
lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde
kuna, dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego
prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos
premašio deset milijardi kuna.
Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su
građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na drugom mjestu po
potrošnji
Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31
posto više u odnosu na 2021., a više se trošila i folna kiselina,
lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti.
Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3,
korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta
porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet
godina.
Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi
za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane
bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav, a na trećem su
mjestu lijekovi za živčani sustav, za smirenje i ublažavanje
drugih tegoba mentalne prirode.
Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na
imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih
bolesti – 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici,
lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na koje je potrošeno
nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za
smirenje.
Podaci HALMED-a pokazuju i da je 90,6 posto potrošnje lijekova
bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto
platili građani (975,9 milijuna kuna).
93 posto lijekova izdano na recept
S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdano je na
recept HZZO-a, dok su ostali bili iz skupine
tzv. bezreceptnih lijekova.
Za 2022. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 1511
lijekova, povećanje u odnosu na 2021. prisutan je u svim
terapijskim skupinama lijekova, uključujući skupinu
kardiovaskularnih lijekova koja je imala najveću potrošnju i
skupinu lijekova za maligne bolesti na koju je potrošeno najviše
novca, navodi Dnevnik.hr
Gledajući po županijama, prošlogodišnji je rekorder po broju
popijenih lijekova u izvanbolničkoj potrošnji na tisuću
stanovnika – Sisačko-moslavačka županija (1768 doza),
na drugom mjestu je Bjelovarsko-bilogorska (1696), a na trećem je
Krapinsko-zagorska županija (1668). Najmanju potrošnju imala je
Požeško-slavonska županija (1101 doza).
Što se tiče trošenja novca na lijekove u izvanbolničkoj potrošnji
na prvom je mjestu Grad Zagreb (1,3 milijarde), na
drugom Splitsko-dalmatinska (526,4 milijuna), a na trećem je
Zagrebačka županija (379,5 milijuna).
Soldo: Nastavlja se trend porasta potrošnje lijekova
U osvrtu na najnovije izvješće HALMED-a, predsjednica Hrvatske
ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo primjećuje da se u
Hrvatskoj nastavlja s trendom porasta potrošnje lijekova i prema
definiranoj dnevnoj dozi po glavi stanovnika kao i u financijskom
smislu, iako je porast potrošnje u prosjeku niži u odnosu na
prethodne godine.
Posljedica je to veće dostupnosti lijekova na Listi
HZZO-a kao i lijekova koji ulaze na tržište, a pacijenti ih
kupuju o svom trošku.
Izvješće je pokazalo i porast potrošnje lijekova koji se
izdaju bez recepta, u nešto većem postotku nego što je to
bilo proteklih godina. Posljedica je to razvoja tržišta
bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj te sve većeg broja lijekova
koji se mogu kupiti bez recepta, izjavila je predsjednica
Ljekarničke komore za Hinu.
Potrošnja po terapijskim skupinama uglavnom prati trend iz
prethodnih godina s većim porastom potrošnje na tzv. skupe
lijekove za onkološke i autoimune bolest.
Više se troše lijekovi za probavni sustav, vitamin D
Novost u 2022. znatno je veća potrošnja na lijekove
za probavni sustav i metabolizam koji nisu u prethodnim
godinama bili na vodećim mjestima po financijskim izdacima.
Pozitivan trend se vidi u smanjenju novca koji se izdvoijio
za antibiotike, što može biti posljedice smanjivanja cijena,
ali i sve veće svjesnosti o smanjivanju njihove neopravdane
primjene s novim protokolima u bolnicama.
Vitamin D bilježi povećanje potrošnje u proteklih nekoliko
godina. Djelomično razlog leži u tome da su se proširile
indikacije za njegovo propisivanje, no Soldo vjeruje i da su
protokoli u medijskim objavama za
liječenje covida tijekom pandemije sigurno utjecali na
porast potrošnje.
Napominje i da se u izvješću HALMED-a ne bilježi
izdavanje D vitamina registriranog kao dodatak prehrani.
“No takvih je proizvoda na tržištu jako puno i zbog reklama
pacijenti ih puno kupuju u ljekarnama, ali i na drugim mjestima
gdje su dostupni dodaci prehrani”, ističe Soldo.
Ne očekuje se nestašica antibiotika za djecu
Proteklu jesen smo imali velikih problema s dostupnošću
antibiotika za pedijatrijsku populaciju, no Soldo ističe
kako bi, po najavama, situacija ove godine trebala biti značajno
povoljnija te se ne očekuju problemi s dostupnošću lijekove za
učestale infekcije kod djece.
Za ostale terapijske skupine javljaju se povremene nestašice, no
za veći broj lijekova postoje druga terapijska rješenja.
“Nemamo kritičnih nestašica što je značajan podatak i za
pacijente i za zdravstvene radnike, no sigurno možemo očekivati
istu dinamiku pojavnosti nestašica kakvu imamo u proteklih
nekoliko godina”, kaže predsjednica Komore.
Poručuje i da je pacijentima iznimno važno osigurati što brži put
do zamjenskog lijeka te se nada da će se propisi uskladiti s
potrebama pacijenata, navodi Dnevnik.hr