Grad Mursko Središće oslobodio je dobrovoljne darivatelje krvi plaćanja komunalne naknade
– Dobrovoljni davatelj koji je dao krv deset ili više puta s
područja grada Mursko Središće, oslobađa se plaćanja komunalne
naknade. To je naša mala gesta zahvale prema ljudima koji svojom
krvlju spašavaju život – ističe gradonačelnik Dražen
Srpak.
Godišnje se u Hrvatskoj prikupi oko 190.000 doza krvi, a u jednom
danu Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu prikupi u prosjeku
između 350 do 450 doza.
Sad je pozvao osobe s krvnom grupom 0- i 0+ da daruju krv jer su
zalihe smanjenje. Istražili smo koje sve pogodnosti dobivaju
darivatelji. Prije Murskog Središća neki su ih gradovi i općine
već oslobodili plaćanja komunalne naknade, ovisno o broju
darivanja, pa tako neki prag stavljaju na 55 puta za žene i 75
puta za muškarce.
U nekim gradovima oslobođeni su plaćanja parkinga. Gradsko
vijeće Slavonskog je u veljači prošle godine donijelo odluku da
su naplate parkiranja oslobođeni dobrovoljni darivatelji krvi
muškarci s najmanje 35 i žene s najmanje 30 darivanja. U gradu
Krku su prije nekoliko godina mladi darivatelji s više od pet
odaziva dobili pravo na besplatan tečaj prve pomoći pri polaganju
vozačkog ispita, a dijelile su im se i besplatne karte za kino.
Darivatelji imaju pravo na plaćeni dopust jedan slobodan
dan tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obavezama.
To pravo riješeno je pojedinim kolektivnim ugovorima, a prema
nekima imaju pravo na dva dana plaćenog dopusta za svako
darivanje krvi do najviše deset dana u kalendarskoj godini. Za
dobrovoljne darivatelje krvi koji su osiguranici HZZO-a i krv su
darovali više od 35 puta (muškarci) ili 25 puta (žene), sredstva
za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u
državnom proračunu. Dobrovoljni darivatelji krvi u Zagrebu imaju
pravo na besplatni godišnji pokaz za javni prijevoz ako su krv
darovali najmanje 30, odnosno 20 puta. Krv može darivati svatko
tko je dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65
godina, tjelesne težine iznad 55 kg, proporcionalne visini.
U Hrvatskoj, muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do četiri
puta godišnje, s razmakom od tri mjeseca. Žene smiju dati krv do
tri puta godišnje, s razmakom od četiri mjeseca. Strani
državljani ne mogu darivati krv jer, kako objašnjavaju u HZTM-u,
svaka država prati epidemiološko stanje i uvjete života
darivatelja i prema tim pokazateljima određuje kako će i kojim
testovima ispitivati krv na prisutnost uzročnika zaraznih
bolesti. Statistika kaže da su oko 84 posto darivatelja
muškarci. U Hrvatskoj krv daje oko četiri posto stanovništva, oko
100.000 darivatelja, a oni godišnje daju oko 160.000 doza krvi.
Davanje krvi za novčanu naknadu nije predviđeno jer bi,
primjerice, darivatelji mogli prešutjeti važne podatke o osobnom
zdravstvenom stanju. Istraživanja su pokazala da je kod plaćenih
darivanja deset puta veća učestalost prisutnosti uzročnika
zaraznih bolesti koje se prenose krvlju, poput hepatitisa B i C,
sifilisa i AIDS-a.