Vidikovac na Mađerkinom bregu je otvoren za javnost prije nešto više od godinu dana. Lokalna zajednica, kao i posjetitelji Međimurja pozdravljaju ovu turističku atrakciju i doista, danas je sve teže zamisliti Mađerkin breg bez vidikovca
Unutar vidikovca u izgradnji je trenutno tzv. “Goričko
sviralo” po kojem je i cijeli vidikovac dobio ime.
Najava dovršavanja ‘Goričkog svirala’ koje se gradi unutar
vidikovca na Mađerkinom bregu povod nam je za razgovor s
arhitektom Bojanom Perhočem.
– Za idejni projekt vidikovca angažirala nas je
Međimurska županija nakon otvaranja vidikovca u
Lendavi. Kako je za vidikovce u takvoj situaciji uobičajeni
smjer “veći i ljepši od susjedovog” odmah smo znali
da to nije bilo rješenje za predmetnu lokaciju koja je manja i
teže dostupna. Osim toga “Mađerka” je sama po sebi vidikovac.
Stoga smo se odlučili za manji vidikovac koji će se ambijentalno
uklopiti u širi prostor, ali koji i “svira i pleše”, započinje
Perhoč.
“Veći i ljepši od susjedovog”
– Naime kako bismo imali vidikovac “veći od susjedovog”
predložili smo više manjih, ali dobro dizajniranih vidikovaca
koji bi turistički povezali biciklističke, planinarske i
vinogradarske točke toplica Sveti Martin, Mađerkinog brega i
nekadašnje poznate turističke lokacije gornjeg Međimurja –
Vukanovca kao mogućeg povoda za njenu turističku reanimaciju. Na
taj način bi se sinergijom više lokacija stvorila dodana
vrijednost “većeg i ljepšeg” i turistički zanimljivijeg
Međimurja, međutim financijska konstrukcija u tom trenutno to
nije dozvoljavala. Danas na Mađerkinom bregu imamo vidikovac koji
je jedinstvenog dizajna, a projekcija njegova tlocrta je
osmerokraka zvijezda, opisuje Perhoč.
Nezanemariva je činjenica i to što je u godinu dana prodano
85 tisuća karata za posjet vidikovcu zbog čega
je vjerojatno postao i jedna od najposjećenijih
lokacija u Međimurju i pretvara ga se u važan “međimurski brend”.
Međimurske orgulje
Dodatno ste osmislili koncept “Goričkog svirala” kao
sastavnog dijela vidikovca, kako ste došli do ideje?
– Mađerka je “breg” koji je na rubu široke ravnice koja se preko
Slovenije otvara i prema Austriji i Mađarskoj pa na njoj
neprestano pušu vjetrovi sa svih strana.To je rezultiralo idejom
stvaranja “međimurskih orgulja” kojima smo, osim što smo sa
sjajnim suradnicima razradili koncept za realizaciju, dali i ime
“Goričko sviralo”. Početni koncept razvijali smo s graditeljem
orgulja i orguljašem iz Male Subotice gosp.
Mihaljevićem i njegovim njemačkim mentorom
gosp. Braunom. Nakon toga, nizom sretnih
okolnosti gosp. Mihaljević nas je povezao s graditeljem orgulja
iz Rogaške Slatine gosp. Škrablom koji sa svojom
ekipom spada među najveće graditelje orgulja na svijetu i u
trideset godina je realizirao gradnju ili rekonstrukciju preko
500 orgulja po cijelom svijetu. S njim dovršavamo i koncept
“Goričkog svirala” za realizaciju, ističe Perhoč.
Problemi s realizacijom muzičkog automata
– Sam koncept “goričkog svirala” je hibridan jer uključuje dva
načina proizvodnje zvuka. Jedan je preko “hvatača vjetra” kojeg
smo oblikovali na vrhu vidikovca. Hvatač vjetra usmjerava zrak u
sustav cijevi koje proizvode “slobodne melodije vjetrova”. Drugi
sustav baziran je na “međimurskoj popevki”, našem međimurskom
“brandu” i registriranoj “nematerijalnoj baštini” UNESCO-a. Taj
sustav pokretat će se po principu “muzičkog automata” ubacivanjem
kovanica, objašnjava Perhoč. “Goričko sviralo” tako postaje prvi
instrument takvog koncepta na svijetu, i dodatno
upotpunjuje vidikovac na Mađerkinom bregu kao
jedinstvenu turističku atrakciju regije, nastavlja.
– Trenutačno se suočavamo s nizom praktičnih situacija u
realizaciji “Goričkog svirala” – od analize mjerenja
smjerova i jačine vjetrova na vrhu vidikovca te načina konačnog
funkcioniranja dijela “instrumenta na vjetar” do usklađenja
sadržaja popisa skladbi za “muzički automat” koji će osim prvotno
predviđenih međimurskih popevki, na zahtjev Investitora,
sadržavati i skladbe za druge prigode. Tu pokušavamo izbjeći
moment “kiča” koji prati svaku takvu situaciju podilaženjem
principu “za svakoga ponešto”, kaže Perhoč.
Očekuje se da će međimurske orgulje, odnosno Goričko sviralo
zasvirati u studenom ove godine. Spomenimo i da u izradi
aranžmana međimurskih popevki koje će se izvoditi na
“Goričkom sviralu” sudjeluje i koautor Vidikovca arhitekt i
pijanist Igor Perhoč.