U Međimurskoj prirodi procjenjuju da se samo uz jezero nalazi najmanje 500 objekata
Bespravna gradnja uz rijeku Dravu, ponajviše kod Kuršanca, ali i
drugdje – problem je o kojem naš tjednik periodično piše već
desetljećima. U tom razdoblju međutim, nije, čini se, uklonjen
nijedan ilegalno sagrađeni objekt, nego baš suprotno. Niču i novi
o čemu najbolje svjedoče fotografije uz ovaj tekst, snimljene
proteklih dana.
Kako to komentiraju, upitali smo nadležne, odnosno one čiji bi
posao trebao biti sprječavanje gradnje, odnosno uklanjanje već
sagrađenih objekata. Pripomenimo da se radi o gradnji na državnom
zemljištu i još k tome na zaštićenom području, odnosno u dijelu
Regionalnog parka Mura-Drava.
U odgovoru na naš upit iz HEP-Proizvodnje – Proizvodno područje
hidroelektrana Sjever kažu da dugi niz godina prijavljuju
bespravnu gradnju objekata na području akumulacijskog jezera
Hidroelektrane Čakovec Državnom inspektoratu i nadležnim službama
ovlaštenim za nadzor graditeljstva, zaštite okoliša i
gospodarenja vodama, kao i policijskim upravama Varaždinske i
Međimurske županije, sa željom da se postojeće neprihvatljivo
stanje razriješi sukladno zakonskim propisima.
Tako su i najnoviji primjeri uzurpacije prostora i protupravne
gradnje koji su uočeni 8. rujna ove godine prijavljeni
Policijskoj upravi Varaždinskoj i Državnom inspektoratu.
Uzurpacijom prostora i bespravnom gradnjom objekata krše se
mnogobrojne zakonske odredbe (Zakona o vodama, Zakona o
prostornom uređenju, Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti prirode,
Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima) i načela upravljanja prostorom koji je između ostalog
dio Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Natura 2000.
HEP-Proizvodnja – Proizvodno područje hidroelektrana Sjever (PP
HE Sjever) jasno se i nedvosmisleno izričito protivi eventualnoj
legalizaciji odnosno ozakonjenju bilo kakvog izvedenog stanja
bespravno izgrađenih objekata na području koje predstavlja javno
vodno dobro, napisali su u HEP – Proizvodnji.
Vrh piramide
Bespravna gradnja gorući je problem, ne samo u Međimurju, već
diljem Republike Hrvatske, u građevinskim zonama, ali i izvan
njih, pogotovo unutar zaštićenih područja, navodi pak u svom
odgovoru glavni čuvar prirode Međimurske prirode – Javne ustanove
za zaštitu prirode Velimir Bašek te
nastavlja: Brojke i stanje na terenu pokazuju da divlja
gradnja ne posustaje niti nakon provedene legalizacije. Iako su
se investitori bespravnih objekata primirili nakon donošenja
zakona o legalizaciji i divlja gradnja je nakratko stala,
protekom nekoliko godina dojam je da su se ljudi ponovo
“okuražili” i započeli s divljom gradnjom raznih objekata i
građevina.
Čuvari prirode Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu
prirode su u okviru svojih redovnih nadzora, ali i putem dojava
utvrdili da se trenutno na terenu provode radovi na sanaciji
šteta od nedavnih poplava na postojećim objektima i oko njih. S
obzirom da se ti radovi provode bez ikakvih dopuštenja ili
dozvola, uostalom kao što se svojevremeno provodila i sama
gradnja tih objekata, isti su prijavljeni Državnom inspektoratu
na daljnje postupanje.
Unatoč činjenici da se bespravna gradnja unutar zaštićenih
područja ne procesuira ili su postupci vrlo dugotrajni i bez
učinkovitih rješenja, čuvari prirode svaku novu gradnju koju uoče
u svojim redovnim nadzorima prijavljuju građevinskoj inspekciji.
U tijeku je inventarizacija ilegalne gradnje na oba akumulacijska
jezera nakon koje ćemo znati koji je točno obim ilegalne gradnje,
odnosno koliko bespravno izgrađenih objekata ima na tom području.
Procjene su da samo oko akumulacijskog jezera HE Čakovec, tzv.
Varaždinskog jezera ima najmanje 500-tinjak objekata, a ta brojka
bi mogla biti i znatno veća. Nemamo saznanja koliko je objekata
od toga legalizirano, i jesu li uopće.
Ilegalna gradnja u zaštićenim područjima na teritoriju Međimurske
županije u proteklih je 30 godina poprimila široke razmjere
(pogotovo na rijeci Dravi, točnije na obalama hidroakumulacijskih
jezera). Napori čuvara prirode u posljednjih 15 godina da se
ilegalna gradnja zaustavi i počne procesuirati tek su malo
uzburkali javnost i tek nešto više uznemirili političke elite –
načelnike općina u kojima divlja ilegalna gradnja.
Da bi se problem, ne samo u zaštićenim područjima i ne samo u
Međimurskoj županiji, počeo kvalitetno rješavati, potrebno je
nešto više od voljnog momenta ustanova za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima i jednog građevinskog inspektora koji
nerijetko u nadležnosti ima i više od jedne županije. Za hvatanje
u koštac s ilegalnom gradnjom na svim razinama, pa tako i u
zaštićenim područjima, potrebna je jasna i nedvosmislena
politička odluka – i to sa samog vrha političke piramide,
zaključuje Bašek.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3569