Ministarstvo pravosuđa objašnjava zašto od presude do ovrhe prođe i po nekoliko godina
Sredinom kolovoza pisali smo o slučaju čitateljice kojoj je na
godišnjem blokiran račun radi duga o kojem, u tom trenutku, nije
znala ništa, navodi net.hr.
– Otvorila sam e-blokade i tu pronašla sudski predmet na temelju
kojeg su me ovršili i cijeli Očevidnik troška, s navedenim
iznosom glavnice od 400 eura, troška procesa predmeta od 350 eura
te naravno ukupne kamate koje su bile skoro dva puta veće od
ukupnog duga i troška, oko 1100 eura, kazala je tada čitateljica
o pravomoćnoj presudi koja datira iz 2011. godine, dok je dug iz
2003. godine.
Zbog čega je trebalo proći čak 12 godina od presude do naplate te
nije li u tom razdoblju trebala nastupiti zastara, iz
Ministarstva financija pojašnjavaju da Fina nije ovlaštena
utvrđivati je li nastupila zastara za naplatu ovrhe, već je to
isključivo u nadležnosti suda.
– Fina, dok ne primi ovrhu od strane suda, drugog nadležnog
tijela ili ovrhovoditelja, nema nikakvih saznanja da će ovrha na
teret građana biti provedena, pa tako i ne može obavijestiti
dužnika. Jedino dužnik zna ili može znati da mu predstoji ovrha
ako je svjestan da ima nepodmireno dospjelo dugovanje, kažu u
Ministarstvu.
Drugim riječima, kada “slučaj” dođe do Fine, već je kasno.
DUGI ROKOVI SU PITANJE POSLOVNE POLITIKE
VJEROVNIKA
Od presude do same ovrhe od strane Fine prošlo je čak 12 godina
te su u tom razdoblju dužniku “curile” ne baš male kamate, za što
u Ministarstvu pravosuđa kažu da je riječ o poslovnoj politici
samih vjerovnika.
– Na vjerovniku je u kojem trenu će pokrenuti postupak prisilne
naplate radi ostvarenja svoje tražbine, dok je dužnik dužan
ispuniti svoju obvezu po dospijeću kako ga se ne bi teretilo za
zakonske kamate ili eventualne troškove postupka prisilne
naplate, kažu u Ministarstvu.
Prema postojećem sustavu od podnošenja prijedloga za ovrhu putem
eOvrhe do pljenidbe putem Financijske agencije ili na stalnim
novčanim primanjima putem isplatitelja primanja potrebno u
prosjeku 90 do 120 dana.
– Zatezne kamate teku samo ako je dužnik u zakašnjenju, i to od
prvoga dana zakašnjenja do plaćanja. Njihov tijek nije unaprijed
vremenski određen i na njega dužnik može utjecati vremenom
ispunjenja svoje obveze: ako pravovremeno plati dug do
zakašnjenja neće niti doći, a ako dođe do zakašnjenja zatezne
kamate bit će niže ako dužnik što prije plati dug, pojašnjavaju u
Ministarstvu dodajući kako plaćanje duga na vrijeme prevenira i
postupak prisilne naplate koji uzrokuje daljnje javnobilježničke
i sudske troškove.
Građani na rješenje o ovrsi imaju pravo uložiti prigovor, a o
zaštiti njihovih prava u tom slučaju odlučuje sud u parničnom
postupku.
‘ZASTARA NE NASTUPA AUTOMATIZMOM’
Komentirajući slučaj s početka priče u kojem u razdoblju od 12
godina nije nastupila zastara, u Ministarstvu pravosuđa kažu da
sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom ili odlukom
drugog nadležnog tijela javne vlasti, zastarijevaju za deset
godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Međutim, upozoravaju kako se zastara prekida priznanjem duga
podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom
protiv dužnika i pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a radi
utvrđivanja ili ostvarenja tražbine.
– Također, ističemo kako je odredbama članka Zakona o obveznim
odnosima jasno propisano da nakon prekida, a prekid u smislu
odredbi Zakona o obveznim odnosima traje dok se vodi ovršni
postupak, zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo
prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru.
Navedeni stav zauzela je i sudska praksa. Isto tako, napominjemo
da je zastara kao prestanak prava vjerovnika da od dužnika može
prisilno zahtijevati ispunjenje njegove obveze, osobno pravo
svakog dužnika, kojeg se isti može i odreći. Sukladno navedenom,
zastara ne nastupa automatizmom, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Nadalje, sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na
nju pozvao. Zastara se dokazuje u sudskom postupku.
RJEŠAVANJE OVRHA DUPLO BRŽE NEGO PRIJE TRI
GODINE
Što se tiče prosječnog vremena rješavanja ovrha u Ministarstvu
pravosuđa kažu i da je prosječno vrijeme rješavanja ovrha na
općinskim sudovima skraćeno s 316 dana tijekom 2020. na 151 dan
tijekom 2022., dok je na trgovačkim sudovima vrijeme skraćeno s
243 dana tijekom 2020. na 160 dana tijekom 2022.
Nadalje, u posljednje tri godine poduzet je čitav niz mjera za
ubrzanje sudskih postupaka kroz različite zakone, ali i da je
uveden sustav e-Komunikacija, uključujući i u kaznene postupke te
da će se u narednom razdoblju uvesti tonsko snimanje ročišta što
će znatno ubrzati sudske postupke. Provode se i Akcijski planovi
za unaprjeđenje učinkovitosti pravosuđa koji su izrađeni za
pojedinačne sudove, piše net.hr.