Prema podacima Ministarstva, u deset godina ugašeno je čak 158 škola - 38 matičnih i 120 područnih
Iako će tek tijekom rujna imati precizne podatke o broju
ovogodišnjih učenika koji su upisali prvi razred osnovne škole, u
Ministarstvu znanosti i obrazovanja u ovome trenutku barataju
okvirnom brojkom od 35 tisuća prvašića koji u ponedjeljak prvi
put kreću u školu. Prema dostupnoj statistici, u prošloj školskoj
godini bilo ih je 35.794, a najveći broj učenika koji kreće u
osnovnu školu Hrvatska je u posljednjih deset godina imala u
školskoj godini 2016./2017., kad ih je upisano 42.217. Otad do
danas svaka generacija prvašića manja je od 40 tisuća, a u
prošloj školskoj godini prvi put bilo ih je manje od 36 tisuća,
piše Jutarnji list.
Ukupno je osnovaca i srednjoškolaca u protekloj školskoj godini
bilo 453.605, što je za 55.600 učenika manje nego prije deset
godina. Riječ je o padu od 11 posto. Promatrano po županijama,
podaci Školskog e-Rudnika, aplikacije Ministarstva, pokazuju da
je najveći pad broja učenika imala Vukovarsko-srijemska županija,
koja je u deset godina izgubila čak 29 posto školaraca, odnosno
njih 6824. Slijede ju Brodsko-posavska i Požeško-slavonska
županija s 28 posto manje učenika u odnosu na školsku godinu
2013./2014. Sisačko-moslavačka županija ima 24 posto manje
učenika, a Osječko-baranjska njih ravno 20 posto, dok je,
primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji deset posto manje
školaraca nego prije deset godina (oko 6000 učenika). Jedino
pozitivan višegodišnji trend ima Istarska županija (porast od
2,47 posto učenika) te Grad Zagreb (dva posto).
Područne škole
Prema podacima Ministarstva, u deset godina ugašeno je 158 škola
– 38 matičnih i 120 područnih. Kao i prije, najbrojnije matične
škole u Hrvatskoj su one koje imaju između 301 i 500 učenika, a
takvih je u prošloj školskoj godini bilo 365, odnosno 28 posto.
Nekad je postojala samo jedna matična škola s do deset đaka, a
danas je takvih deset. Broj škola s 11 do 50 učenika, u odnosu na
2013./2014., povećan je s 38 na 47. U padu je broj “velikih”
škola, onih s više od 750 učenika. Prije deset godina je 96 škola
imalo između 751 i 1000 učenika, a sad ih je 61. Broj najvećih
škola, onih s više od 1000 učenika, pao je za upola i sada ih je
samo 15.
Najveći broj (malih) područnih škola ima Osječko-baranjska
županija – 106, a slijede Splitsko-dalmatinska (100) i Zadarska
(79). Zagrebačka županija ima 70 područnih škola.
Otočnih škola prije deset godina bio je jednak broj kao u
školskoj godini 2022./2023. – 122, s ukupno oko 10.600 učenika.
Ostao je gotovo jednak broj brdsko-planinskih škola (s 30 je pao
na 29), no njihov se broj učenika značajno smanjio – prije ih je
bilo 6748, a sad 4730. Ukupno, broj škola od posebne državne
skrbi ostao je isti – 66, no u njima je broj učenika pao sa
17.607 na 11.966.
Plesne i glazbene
Na jeziku nacionalnih manjina u prošloj školskoj godini školovalo
se 3275 učenika u 72 škole, dok je školske godine 2013./2014.
bilo 76 takvih škola s 3520 učenika.
U školskoj godini 2013./2014 škole u Hrvatskoj imale su u
prosjeku 19 učenika po razredu, s rasponom od zagrebačkih 22 do
ličkih 15. Brojke za prošlu školsku godinu su sljedeće: u
prosjeku u razredima sjedi 17 učenika, pri čemu u zagrebačkim
školama okruglih 20, a u ličko-senjskima 13. Ipak, i dalje 30-ak
posto škola radi u dvije smjene, a ukupno deset škola radi u tri
smjene.
U Školskom e-Rudniku dostupan broj ponavljača otkriva da je
2013./2014. takvih učenika bilo 5082, a sad ih je 56 posto manje
– 2222. Manje je i učenika glazbenih i plesnih škola: prije deset
godina takve je škole pohađalo više od 6000 učenika, a sad ih je
oko 500 manje.
Inkluzija je dovela do porasta broja učenika s teškoćama. Prije
deset godina njih je bilo u prvim razredima osnovnih škola 2,42
posto u odnosu na 3,30 posto u prošloj školskoj godini, dok je u
osmim razredima 2013. upisano 7,42 posto učenika s teškoćama, a u
2023. ih je 11,71 posto. Ukupno, u redovne školske programe
uključeno je 33.788 učenika s teškoćama, od kojih je oko 28
tisuća u osnovnim školama. Školske godine 2013./2014. u redovnom
programu bilo je gotovo 13.500 učenika s teškoćama manje nego
sad, navodi Jutarnji list.
Jedina brojčana konstanta čini se omjer muških i ženskih u
školskim klupama. Prije deset godina, kao i sad, riječ je o
omjeru 49:51 u korist muške školske populacije.