Osim građevinske inspekcije, i komunalni redari imaju određene ovlasti i obveze postupanja po prijavama o bespravnoj gradnji
Bespravna gradnja gorući je problem, ne samo u Međimurju, već
diljem Republike Hrvatske, u građevinskim zonama, ali i izvan
njih, pogotovo unutar zaštićenih područja. Brojke i stanje na
terenu pokazuju da divlja gradnja ne posustaje niti nakon
provedene legalizacije.
Iako su se investitori bespravnih objekata primirili nakon
donošenja zakona o legalizaciji i divlja gradnja je nakratko
stala, protekom nekoliko godina dojam je da su se ljudi ponovo
“okuražili” i započeli s divljom gradnjom raznih objekata i
građevina, piše Međimurska priroda.
Čuvari prirode još su tijekom 2010. godine popisali sve bespravne
objekte uz rijeku Muru, njih 130-ak. Katalog sa svim prikupljenim
informacijama o identificiranim objektima poslan je građevinskoj
inspekciji na daljnje postupanje. Tadašnja akcija popisivanja
bespravne gradnje podigla je dosta prašine, kod stanovništva, ali
i lokalne politike. Vidljiv rezultat nakon te akcije bila je
stagnacija, odnosno prestanak gradnje novih objekata sljedećih
nekoliko godina. Što se dogodilo s prijavljenih 130 objekata? Za
nevelik broj njih vlasnici su dostavili dokumente koji su ih
skinuli s popisa ilegalnih, npr. dozvole za pčelinjake.
Jedan dio vlasnika se, nakon podignutih naloga za uklanjanja od
strane građevinske inspekcije, sam odlučio ukloniti svoje kućice,
vjerojatno zbog smanjenja troškova uklanjanja. Dio objekata je
legaliziran sukladno kasnije donesenim propisima o legalizaciji,
odnosno ozakonjenju bespravne gradnje. Znatan dio bespravnih
objekata još uvijek čeka na pravorijek – vlasnici ih i dalje
neometano koriste, a posljednjih godina dobivaju i susjede.
Situacija s divljom gradnjom na rijeci Dravi, odnosno
akumulacijskim jezerima HE Čakovec i HE Dubrava puno je
kompleksnija. Broj sagrađenih ilegalnih objekata daleko je veći
nego oko rijeke Mure, nekoliko stotina građevina “čeka” političke
odluke s viših razina da se taj problem počne rješavati. Većina
objekata je sagrađena na državnom zemljištu pod upravljanjem
velikih državnih društava (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume…) i
u neposrednoj blizini vode, na samoj obali rijeke ili jezera.
Naoko jednostavna situacija za rješavanje. Gradnjom objekata na
državnom zemljištu i na samoj obali vlasnici, odnosno investitori
prekršili su nekoliko zakona Republike Hrvatske. No do danas je,
nakon provedenih postupaka građevinske inspekcije, uklonjeno
svega nekoliko ruševnih straćara koje su već bile napuštene i
nisu se koristile.
Unatoč činjenici da se bespravna gradnja unutar zaštićenih
područja ne procesuira ili su postupci vrlo dugotrajni i bez
učinkovitih rješenja, čuvari prirode svaku novu gradnju koju uoče
u svojim redovnim nadzorima prijavljuju građevinskoj inspekciji.
Osim građevinske inspekcije, i komunalni redari imaju određene
ovlasti i obveze postupanja po prijavama o bespravnoj gradnji,
sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji. Stoga, uočite li u
svojem boravku u prirodi neki objekt koji tamo ne spada ili je
tek u izgradnji, prijavite slučaj nadležnom građevinskom
inspektoru ili komunalnom redaru. Dakako, uočite li takav objekt
unutar zaštićenog područja svoju prijavu možete uputiti i
čuvarima prirode koji će pokrenuti postupak i proslijediti ga na
pravu adresu.
Za kraj, izdvajamo dio osvrta Pučkog pravobranitelja na bespravnu
gradnju u Republici Hrvatskoj: “Rješavanje problema bespravne
gradnje je, prije svega, pokazatelj dobre uprave i njenog
funkcioniranja kao servisa građana na različitim razinama, od
lokalne do nacionalne, što i je njezina temeljna uloga. Tim više
što ovaj problem svakako može negativno utjecati i na kvalitetu
života građana u raznim područjima, primjerice, njihovog prava na
zdrav život uslijed narušavanja okoliša, čije očuvanje je i među
najvišim ustavnim vrednotama.”