PAZI NA NAŠE RIJEKE

VODOČUVAR MARIO HARMICAR IZ GORIČANA Dok voda zaprijeti, i tlo se trese

Tradiciju poslova vezanih uz vodotoke, započeo je još njegov djed. Harmicar poznaje svaki pedalj uz naše rijeke

Pedesetdvogodišnji Mario Harmicar iz Goričana
pune 23  godine budno pazi na naše vode, rijeke, vodne
građevine. Murski nasip poznaje u dušu, a rijeka Mura i Drava
svakodnevni su mu pratitelji na radnom mjestu uz naravno sve
potoke našeg Međimurja. Uz Maria na području Međimurja radi još
samo jedan vodočuvar, Ivica Pintarić. 

– Taj dio posla je upravo i njegova najljepša strana. Boravak u
prirodi i stalni kontakti s mještanima koji žive neposredno uz
naše rijeke pune srce i odmaraju dušu, rekao nam je Mario kojeg
smo unazad par tjedana često sretali. A povod nije lijep. Poplave
i prijetnja vodenih valova.

Tradicija 

No, Mario nije oduvijek bio zaposlen kao vodočuvar, ali tradicija
poslova uz međimurske vode postoji u njegovoj obitelji još od
vremena njegova djeda.

– U ovom poslu sam naslijedio svog oca Josipa koji je bio jedan
od prvih vodočuvara u Međimurju, a i djed je bio zaposlen u
javnom vodnom dobru Dunav-Drava-Tisa. Zadatak nije bio nimalo
lak, ali sam se od malenih nogu uz djeda i oca motao po nasipima,
uz potoke i rijeke i upijao njihove razgovore. Taj dio iskustva
mi je pomogao kada sam i sam postao vodočuvar, kaže.

Život uz vode, u Marijevom slučaju uz Trnavu i Muru, je nekad bio
mnogo aktivniji no danas.

– Sjećam se kada sam uz oca odlazio u preglede nasipa
vodopoplavnih područja i sretao desetke ljudi na poljima, ali i u
ribolovu ili kupanju. Danas, kada prolazim u svojim stalnim
obilascima nasip, naiđem tek na poneki traktor, prisjeća se Mario
koji u svojim redovnim obilascima u pedalj zna svoju vodočuvarsku
dionicu od Novakovca do Legrada uz dva kilometara lijeve obale
rijeke Drave na Velikom Pažutu.

Dok nasip prodiše

– Najviše mi se u pamćenje urezala godina 2005. kada je rijeka
Mura prelijevala nasip na 16. kilometru dužine nasipa između
Kotoribe i Donje Dubrave. Tada sam prvi put osjetio stvarnu moć
vodene mase, ali i vidio desetke mještana koji bez razmišljanja
pune vreće s pijeskom, prave zečje nasipe i pokušavaju obraniti
svoju imovinu, opisuje Mario.

Spominje i da je tada po prvi put osjetio što znači kada nasip
natopljen vodom diše.
– Hodali smo po nasipu, punili vreće, a tlo je ispod nas disalo,
vibriralo, osjećalo se svačije hodanje. Ta činjenica je tada
upozoravala na potencijalnu veliku katastrofu, na probijanje
zemljanog nasipa koji je bio u potpunosti natopljen vodom,
dodaje, a spominje i da se sličan slučaj dogodio i 2014. godine
kada je Mura prijetila Goričanu zbog ulijevanja u Trnavu. 

– Kotoribu i Donju Dubravu dijeli potok Bistrec Rakovnica koji je
takozvani upojni potok za prihvat viška vode iz rijeke, a ove je
godine bilo vidljivo koliko rekordni vodostaji mogu prijetiti.
Bistrec se nakon puno godina prelijevao izvan svog korita i tok
mu je bio uzvodan što znači da je priljev vode iz Drave bio
ogroman. U takvom slučaju, da nije došlo do stagnacije, da su se
srela dva vala na rijekama, da su rijeke još bujale i masovno
punile Bistrec on bi poplavio i Donju Dubravu, opisuje nedavne
potencijalne opasnosti od poplave. No, srećom su nasipi dovoljno
visoki i takav scenarij ove godine nije bio izgledan. Ipak, štete
na poljoprivrednim usjevima su zabilježene.
Vodočuvar Mario Harmicar je u nedavnoj situaciji sa rekordnim
vodostajima rijeka Drave i Mure na terenu bio gotovo dvadeset i
četiri sata dnevno. 

Voda nosi sve 

– Voda ne pita, voda teče i nosi sve što joj se nalazi na putu.
Ona prolazi kroz sve i moj je zadatak pratiti dinamiku razvoja
situacije. Procijeniti i znati slabe točke nasipa, točke gdje bi
moglo doći do izlijevanja, a to zahtjeva stalan nadzor, osobito u
periodu kakav smo imali nedavno. Srećom, ova bujica nije nam
nanijela veliku štetu, a velikim dijelom i zbog ulaganja i
dogradnje te povišenje nasipa uz rijeku Muru te ostale vodne
građevine, zaključuje naš sugovornik. 

*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3565

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije