Raste broj razvoda, jednoroditeljskih obitelji i samačkih kućanstava – evo gdje ih je najviše, a gdje je najviše obitelji s pet i više djece…
Prema podacima Popisa 2021., najveći udio djece u stanovništvu
imaju Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka,
Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, pokazala je naša
analiza na temelju podataka DZS-a. Međimurska i
Bjelovarsko-bilogorska imale su najveći broj obitelji s petero i
više djece. U odnosu na prethodne popise stanovništva, udio
neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih
povećan je, u padu je i broj obitelji s djecom, dok je kod onih s
djecom, najveći broj obitelji s jednim djetetom, piše
zupan.hr.
Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji
”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih
obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno
raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom”
odnosno ”otac s djecom”.
U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim
djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s
troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s
petero i više djece. Najveći udio obitelji s petero i više djece
je u Međimurskoj županiji (2,0%) i Bjelovarsko-bilogorskoj
(1,3%), a najveći udio obitelji s jednim djetetom u
Primorsko-goranskoj (60,4%) te Istarskoj županiji (57,3%).
Najviše bračnih parova s djecom bilo je prema popisu iz 2021.,
nakon Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji (61.802),
Zagrebačkoj (42.757), Osječko-baranjskoj (34.295) i
Primorsko-goranskoj županiji (32.307) i Istarskoj županiji
(24.899). Nakon Zagreba, najveći broj izvanbračnih parova s
djecom, bio je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Raste i broj obitelji gdje djeca žive samo s jednim roditeljem –
majkom. Ukupno ih je bilo prema zadnjem popisu 178.851.
Najviše opet u Zagrebu, preko 40 tisuća, zatim u
Splitsko-dalmatinskoj županiji, oko 19,6 tisuća,
Primorsko-goranskoj oko 14,1 tisuća, Zagrebačkoj oko 12,6 tisuća,
Osječko-baranjskoj oko 11,6 tisuća i Istarskoj oko 9 tisuća
obitelji. U porastu je i broj obitelji u kojima živi otac s
djecom. Ukupno ih je bilo 39.347. Nakon Zagreba, u kojem je bilo
oko 7,6 tisuća takvih obitelji, slijedi Splitsko-dalmatinska
županija s oko 4,1 tisućom takvih obitelji, Zagrebačka županija s
3,1 tisućom obitelji u kojem živi otac s djecom,
Primorsko-goranska s 3 tisuće, Osječko-baranjska s 2,6 tisuća i
Istarska s 2 tisuće obitelji.
Najveći udjel djece u stanovništvu ima Međimurska županija, 16
posto, Dubrovačko-neretvanska 15,3 posto, Zagrebačka 14,9 posto,
Splitsko-dalmatinska 14,8 posto i Zadarska 14,6 posto.
Udio neoženjenih muškaraca 2021. bio je 35,3%, a udio razvedenih
5,8%. Kako raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih
oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%.
Većina privatnih kućanstava jesu obiteljska kućanstva, odnosno
kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no i njihov se
udio s godinama smanjuje. Tako je, na primjer 1981. udio
obiteljskih kućanstava iznosio 82,2%, a 2021. pao je na 70,4%,
pokazuje statistika. Istodobno je udio samačkih kućanstava
narastao sa 16% na 27,8%.
Što se tiče udjela muškaraca i žena, udjel žena najveći je u
Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj,
Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji. U vodećih pet, ali i
svim ostalim županijama, udjel žena veći je od 50 posto.
Najviše muškaraca imaju Ličko-senjska, Šibensko-kninska,
Međimurska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija