Koordinator političke platforme 'Umirovljenici zajedno' Lazara Grujić naglašava da je nužno resetiranje mirovinskog sustava
Težak materijalni položaj većine umirovljenika još je teži otkako
cijene divljaju. Ni puzajući rast mirovina ne može ih pratiti.
Minimalna mirovina u Hrvatskoj je nešto više od 400 eura, što je
nedovoljno za normalan i dostojanstven život, piše net.hr
NUŽNO RESETIRANJE MIROVINSKOG SUSTAVA
Iz političke platforme ‘Umirovljenici zajedno’, koja okuplja osam
umirovljeničkih stranaka, najavljuje se skup, a možda čak i
prosvjed, zakazan za 1. listopada, povodom Međunarodnog dana
starijih osoba. Lazar Grujić, koordinator ove
platforme, ističe da se budućnost umirovljenika sve više obavija
neizvjesnošću te naglašava ključni zahtjev platforme –
postavljanje minimalne mirovine na iznos od 615 eura.
Također, ističu potrebu za temeljitim resetiranjem mirovinskog
sustava.
– Predlažemo da se mirovinski sustav resetira na način da
mirovine iznose 75-80 posto prosječne plaće ili da pojedinci
imaju opciju odabira između izračuna temeljenog na posljednjih
deset godina radnog staža ili na deset najboljih godina rada. Za
osobe čije su mirovine ispod prosjeka, zagovaramo da minimalna
mirovina iznosi 615 eura.
Važno je napomenuti da ovim prijedlozima ne negiramo važnost
izračuna mirovina na temelju dosadašnjih doprinosa. U slučaju da
izračunata mirovina iznosi, primjerice, 300 ili 400 eura,
smatramo da bi država trebala nadoknaditi razliku do iznosa od
615 eura iz proračuna. Ova promjena bi obuhvatila i postojeće i
buduće umirovljenike, a rezultirala bi ispravkom nepravdi te bi
praktički eliminirala rizik od siromaštva među umirovljeničkom
populacijom”, izjavio je Grujić.
TRAŽE DA SE ISPUNI ONO ŠTO JE HDZ OBEĆAO
Tomu dodaje i zahtjev za ukidanjem penalizacije mirovina onih
koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Uvjeren je da ta dva
ključna zahtjeva mogu biti ispunjena jer je i vladajući HDZ na
istom tragu.
– Oni su to u svom izbornom programu obećali, kaže.
No predizborna obećanja često se, od jednog do drugog izbornog
ciklusa, recikliraju, a sljedeća godina je izborna pa će
vladajuća stranka vjerojatno opet biti velikodušna s obećanjima
umirovljenicima.
– Ne idealiziramo stvari. Postavljamo maksimum u zahtjevima, a
onda je sve dalje stvar političkog razgovora, ističe Grujić.
HRELJA JE IZGUBIO NA VAŽNOSTI KADA JE DOŠAO ZEKANOVIĆ
Pitali smo ga može li se očekivati da barem dio njihovih zahtjeva
bude ispunjen prije sljedećih parlamentarnih izbora, budući da,
osim nezavisnog zastupnika Silvana Hrelje, umirovljenici
praktički nemaju svoga predstavnika u Saboru.
– Nije dovoljno imati parlamentarne zastupnike, nego ih morate
imati u parlamentarnoj većini. A umirovljenici više nemaju niti
političkog predstavnika u Saboru niti političku moć da utječu na
mirovine. Hrelja je izgubio važnost kada se saborskoj većini
pridružio Hrvoje Zekanović. Svjesni smo da s vladajućima moramo
razgovarati, bila to vlada HDZ-a, SDP-a ili nekog trećeg. Mi ne
napadamo ikoga, samo tražimo da vode brigu o umirovljenicima. A
novca ima i od Vlade tražimo da ispuni ono što je obećala – rast
mirovina na 50 do 60 posto prosjeka, poručuje Grujić.
ZA IZLAZAK IZ ZONE SIROMAŠTVA – 615 EURA MIROVINE
Od umirovljenka, kaže, očekuje da glasaju razumom, a ne srcem.
– Nismo žetončići, okupili smo se u interesu umirovljenika, ali
ne da se suprotstavimo Vladi ili drugim strankama, nego da
ukažemo na sve veće siromaštvo umirovljenika i ljudi treće
životne dobi, kaže Grujić za net.hr.