Prelog se već godinama izdvaja od ostalih gradova u Hrvatskoj prema odvajanju otpada, njegovoj obnovi i ponovnoj upotrebi
Prema nedavnom izvješću o komunalnom otpadu Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja, Prelog i dalje suvereno drži
poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog
grada.
Iz tog smo razloga odlučili posjetiti Kompostanu i sami se
uvjeriti na koji način to sve funkcionira te polučuje toliko
dobre rezultate.
Dočekao nas je Kristijan Levačić, direktor
Sektora za gospodarenje otpadom. Sektor obuhvaća sve, od
kompostane, reciklažnog dvorišta, skupljanje otpada te
reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.
U Prekomu je od samih početaka, kaže, od 2004. godine. – Početak
nije bilo nimalo lak. Imali smo svega par vozila i radnika.
Radilo se nekad i u dvije smjene kako bi se sav otpad koji dolazi
svakodnevno mogao obraditi.
Srećom, s godinama i iskustvom došlo je i do modernizacije.
Kompostana je otvorena 2015. godine, da bi 2021. godine bila
modernizirana.
Projekt
“Opremanje i modernizacija Kompostane Prelog” vrijedan 4.389.070
kuna uz pedeset postotno bespovratno, pribavio je novu
sijačicu otpada vrijednu milijun kuna, drobilicu otpada,
utovarivač, bagere. Napravljena je nadstrešnica za strojeve i to
je danas već sasvim druga priča. Ona bolja, funkcionalnija, a i
ekološki osvještenija.
S vremenom je Prekom narastao. Danas ima više od stotinu
zaposlenih, obuhvaća 14 općina, a ostavljeno je i prostora za
eventualno priključenje novih. Kapacitet kompostane je podignut
na 7 tisuća tona godišnje, a sada se u prosjeku obradi 6 i pol
tisuća tona.
Kako to sve funkcionira?
Roba se dovozi svakodnevno, prikuplja se od fizičkih i pravnih
osoba. Prikuplja se i granje koje često stanovnici dovoze sami,
ili ugovore odvožnju glomaznog otpada.
Uz smeđu kantu za biootpad, svako domaćinstvo ima pravo na još
jednu vreću od 120 litara. Te vreće se upravo u ovom koraku
odvajaju, kao i sva eventualna plastika i sve suvišne i
nepotrebne stvari koje nisu biootpad.
– Pridržavaju li se stanovnici doista toga pa stavljaju samo
biootpad u smeđe kante?
U 90 posto slučajeva se pridržavaju. Puno je bolja situacija nego
što je bila na početku. Imali smo slučajeva gdje smo znali naići
čak na sjekire ili klinove. Brzo reakcijom djelatnika takvi
predmeti se odstranjuju. Postoji i stroj kroz koji prolazi sav
otpad, a služi za odvajanje metala, tako da se odvoji sve
nepotrebno i štetno za okoliš – kaže i dodaje kako su uveli i
kontrole.
– Prilikom skupljanja otpada, prisutan je još jedan djelatnik
koji kontrolira sadržaj kanti i situacija je danas puno bolja.
– Nakon čišćenja cjelokupna roba ide na mljevenje i tada se sva
ta hrpa zalije mikroorganizmima koji ubijaju neugodne
mirise. Mikroorganizmima se zalijeva sa stropa, gdje su
štrcaljke. Od ulaza robe, pa do pretvaranja u kompost, do
finalnog proizvoda, potrebna su 3 mjeseca. – ističe.
Čisti kompost je prejak za kućanstva, za voće i povrće, za sadnju
cvijeća te se on miješa s tresetom kako bi se ublažio. Može se
kupiti u vrećama, a može i u rinfuzi pa se utovaruje na
prikolice.
Postoji fini kompost, a ima i grublji, dosta popularan među
poljoprivrednicima koji njime gnoje zemlju.
– Rezultati su odlični, potrebno je manje umjetnog gnojiva, a
veći je prinos. Dobro je što je grublje teksture zbog rahlosti
tla.- dodaje gospodin Levačić.
Od te 2021. godine postoji i pakirnica u kojoj djelatnici
pakiraju kompost u vreće od 50 litara – taj je po 5 eura, potom
od 20 litara za koji ćete odvojiti 3.20 centi.
Vrijedni djelatnici
Na radnom mjestu smo zatekli Benjamina Hajnšeka
iz Svete Marije.
–
Radim već 4 godine na Kompostani. Lijepo mi je tu, u životu sam
puno toga probao, tu odradim svojih osam sati i to je
to. Nije teško, puno nam pomažu strojevi tako da se ne može
mjeriti s fizički zahtjevnim poslovima.
Uz gospodina Hajnšeka stalno je zaposlen i Damir
Slaviček, te Miljenko Milković i
Zlatko Martinec. Radi se u jednoj smjeni do 7 do
15 sati, a radne su i dvije subote u mjesecu.
Na kraju, djelatnici su uputili apel stanovništvu kako bi bilo
puno lakše kada bi se ljudi još malo više osvijestili te zaista
stavljali u smeđu kantu samo biootpad. Cjelokupan
otpad završava kod ovih vrijednih djelatnika koji sve
nepotrebno moraju odvajati i na kraju omogućiti kvalitetan
proizvod.