Najveći broj dozvola, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, izdano je za rad u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, prometu, trgovini...
Godinama su se poslodavci žalili da im nedostaje radne snage te
zazivali uvoz stranih radnika. Godinama se država tome odupirala
tvrdeći da nema govora o tome dok je stopa nezaposlenosti u
zemlji visoka. Međutim, danas je situacija bitno drugačija.
Hrvatskoj, naime, kronično nedostaje radnika, što je scenarij
koji je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv, piše
net.hr.
Višegodišnje zazivanje odobravanja većih kvota zapošljavanja
stranaca došlo je tako na svoje pa je samo u prvih šest mjeseci
ove godine broj izdanih dozvola za strance 50 % veći u odnosu na
isto razdoblje prošle godine, odnosno izdano je 91.600 dozvola za
boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj u odnosu na njih
124.121 u cijeloj 2022. godini.
Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva,
turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani
radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim
Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.
Međutim, sve to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca,
treba nam još 35.000 stranih radnika…
TRAŽE SE KUHARI, SOBARICE, KONOBARI…
– Procjena o potrebnih 35.000 stranih radnika odnosi se na
procjenu poslodavaca u turizmu da će im za ovu turističku sezonu
trebati otprilike ukupno 35.000 stranih radnika, odnosno 10-15 %
više nego prošle godine, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu, napominju,
bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već
je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice,
konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i
konobari, serviri, vrtlari, animatori.
– Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i
medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u
posljednjih dvije i pol godine, napominju u HUP-u.
S druge strane, pogleda li se trenutna struktura nezaposlenih na
HZZ-u, podaci pokazuju da ih najviše ima u djelatnostima
prerađivačke industrije, trgovini na veliko i malo, djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, javnoj upravi
te građevinarstvu. Odnosno, da ima dosta preklapanja upravo sa
strukturom zanimanja u kojima se mahom zapošljavaju
stranci…
PROŠLE GODINE PREKO HZZ-a ZAPOSLENO GOTOVO 55% STRANACA
I dok se stranci mahom zapošljavaju, ima ih i u evidenciji
Zavoda. Istina, neusporedivo manje u odnosu na domaće radnike, a
hoće li tako ostati ovisi o dugotrajnosti poslova koje obavljaju,
što je također nešto o čemu bi poslodavci morali voditi računa.
Iz HZZ-a napominju da se državljanin treće zemlje, koji boravi u
Hrvatskoj temeljem dozvole za boravak i rad, u slučaju gubitka
posla može prijaviti Zavodu radi ostvarivanja prava na novčanu
naknadu.
Trenutno je u evidenciji Zavoda 29 azilanata, tri stranca pod
supsidijarnom zaštitom (privremena zaštita koja se priznaje
strancu koji ne ispunjava uvjete za azil), jedanaest tražitelja
međunarodne zaštite, jedan član obitelji osobe pod međunarodnom
zaštitom te 436 osoba u statusu privremene zaštite.
– Od 28. ožujka 2022. godine, od kada je prijavljena prva osoba
iz Ukrajine, 2.078 osoba u statusu stranca pod privremenom
zaštitom prošlo je kroz evidenciju HZZ-a, a 1.142 osobe zaposlene
su posredovanjem Zavoda. Od siječnja do srpnja 2023. godine,
posredovanjem HZZ-a zaposlena je sveukupno 41 osoba u statusu
azilanata, stranca pod supsidijarnom zaštitom te tražitelja
međunarodne zaštite, kažu u HZZ-u.
IZAZOVI PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA STRANACA
Zapošljavanje domaće radne snage ima niz prednosti. Pokazuje to i
dosadašnja praksa zapošljavanja kada je, zbog velikog priljeva
stranaca, došlo do kašnjenja u proceduri izdavanja radnih
dozvola. Posebno su dugo, napominju u HUP-u, trajali postupci za
radnike iz udaljenih zemalja radi dodatnih provjera i čekanja na
izdavanje viza. Problem je i fluktuacija stranih radnika, koja
poslodavcu predstavlja veći problem nego kada radno mjesto odluči
napustiti domaći radnik.
– Iako su radni i financijski uvjeti u Hrvatskoj značajno bolji
nego u državama iz kojih dolaze strani radnici, dio poslodavaca
se suočava s problemima njihova kratkog ostanka i rada te odlaska
u druge države EU. Nije riječ o alarmantnom broju slučajeva, ali
uočavamo veću učestalost u prerađivačkom sektoru, navode u
HUP-u.
Iz HUP-a poručuju da su pripremili Vodič na temu procesa
zapošljavanja stranaca, a njihova posljednja inicijativa vezana
je uz potrebu omogućavanja stjecanja znanja i polaganja tečaja
higijenskog minimuma na engleskom jeziku, što je samo jedno od
otvorenih pitanja i potreba kako bi se strani radnici što bolje
uklopili na hrvatsko tržište rada.
Iako je na kraju dana odluka na svakom poslodavcu, prednosti i
mane prilikom odlučivanja o tome koga zaposliti, teže je
odvagnuti nego što se na prvi pogled čini, piše net.hr.