Redoviti profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu, Gojko Bežovan, odgovara na pitanje tko će rješavati dugoročnu štetu koja nastaje divljom apartmanizacijom hrvatske obale i ugrožavanjem stambenog pitanja građana
Rastu cijene hrane, pića, usluga, smještaja… a sada to primjećuju
i stranci. Budimo realni, na Jadranu su cijene u sezoni već
prethodnih godina bile visoke, barem za hrvatski džep. Domaći
gosti su se žalili, dok su stranci šutke plaćali. No, ova sezona
je bitno drugačija, piše net.hr.
Cijene su otišle u nebo. Domaći gosti su ostali bez teksta od
šoka, dok su stranci napokon dobili dar govora. Vjerojatno je
tome pridonijelo loše vrijeme, koje ne dopušta mozgu da “ode na
kvasinu”, čak i kad su godišnji odmori u tijeku. Moguće je da je
svemu kriv i euro – novopečena službena valuta – koju je
“poduzetništvo na hrvatski način” sada napokon objelodanio i
strancima. Ne možete baš toliko uživati na suncu da ne biste na
brzinu mogli izračunati što za tri eura možete kupiti u Njemačkoj
ili Češkoj, što u Sloveniji ili Srbiji, a što u Hrvatskoj.
Sada, kada su počeli prigovarati i toliko omiljeni Nijemci, te
kad je broj rezervacija splasnuo brže od raspoloženja nakon
ispadanja Hrvatske iz Lige nacija, cijene su sramežljivo krenule
prema dolje. Slave se tako oni slastičari koji prodaju sladoled
po jedan euro po kuglici. Iznajmljivači su spustili cijene na
prošlogodišnje. Novopečeni nacionalni heroji su i oni koji su se
“isprsili” pa svojih napuhanih 60 posto velikodušno “prizemljili”
za čak 70 posto, sve kako apartmani – koji su samo prošle godine
bili veći za 33.000 novih ležajeva – ne bi zjapili prazni u špici
sezone.
RENTIJERSTVO JE U HRVATSKOJ ŠIROKI PROBLEM
Šteta koju je ovogodišnje divljanje cijena učinilo hrvatskom
turizmu zabrinula je i inače bezbrižno Ministarstvo turizma, koje
je do sada, manje-više po inerciji, iz godine u godinu nizalo
uspjehe, za razliku od nekih drugih ministarstava koja su mučili
vrući krumpiri poput obnove od potresa, inflacije ili pak
stručnih radova Marija Banožića.
Međutim, tko će rješavati dugoročnu štetu koja nastaje divljom
apartmanizacijom hrvatske obale i ugrožavanjem stambenog pitanja
građana? Postavili smo ovo pitanje Gojku
Bežovanu, redovitom profesoru socijalne politike na
Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i velikom zagovorniku
politike priuštivog stanovanja, jer od resornih ministarstava do
sada nismo dobivali konkretna rješenja za ovaj problem, a i
premijer Andrej Plenković okoliša oko teme
oporezivanja nekretnina po modelu koji njeguju sve europske
države, na čiju se praksu i statistiku često voli pozivati.
– Rentijerstvo je u Hrvatskoj dominantna vrijednost. ‘Dolaze
stranci, sad ćemo im uzeti novce.’ To je dio lihvarskog
mentaliteta, koncept rentijerske ekonomije. Radit ćemo kratko, a
poslije ćemo ležati. To je širok problem, kaže Bežovan.
– Ali dublji je problem, nastavlja Bežovan, da čelnici naših
uglednih ustanova rade isti taj posao kad su na odmoru – brinu se
hoće li njihovi kapaciteti biti popunjeni, u sezoni se pretvaraju
u čistače, sobare jer nemaju radne snage koja će to raditi. Ako
to rade ljudi koji bi trebali biti elita zemlje, onda je pitanje
kakav se vrijednosni sustav kroz takav model njeguje i kakav
kratkoročni model poduzetništva, koji se ne oporezuje ni izdaleka
primjereno.
PRENAMJENA STANOVA U APARTMANE
Ključni problem ove teme, prema mišljenju redovitog profesora
socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
Gojka Bežovana, leži u nedostatku civilizacijskog kapaciteta i
kapaciteta upravljanja sobom kod Hrvata. On izražava zabrinutost
zbog situacije u kojoj je jedan dio sugrađana vlasnik pet-deset
apartmana, a država im istovremeno plaća doprinose za dopunsko
zdravstveno osiguranje, unatoč maloj mirovini. U isto vrijeme,
mladi odlaze iz zemlje, a Hrvatska se oslanja na radnu snagu s
udaljenih kontinenata, koja donosi drugačije vrijednosne okvire,
znanja, vještine i stil života.
Bežovan već sada upozorava na ozbiljan problem integracije te
radne snage, o kojoj već sada ovisimo, a čije će ovisnosti biti
još izraženije u budućnosti. Dotiče se i teme priuštivog
stanovanja za domaće stanovnike, koji si možda ne mogu priuštiti
luksuzne apartmane po visokim cijenama, ali žele imati osiguran
krov nad glavom. Prema njegovim riječima, prenamjena stambenih
prostora u apartmane i poslovne prostore predstavlja ozbiljan
problem koji dodatno otežava situaciju.
SUGLASNOST OSTALIH STANARA JE MINIMUM
– Potrebno je uvesti oporezivanje za vlasnike apartmana i
poslovnih prostora u stambenim zgradama, kako bi se suzbila
turistifikacija stambenog fonda i zaštitilo pravo na miran život
domaćih stanovnika, ističe Bežovan.
Prema Bežovanu, postojeće prakse omogućuju vlasnicima da
iznajmljuju svoje stanove i poslovne prostore bez ikakvih
ograničenja i doprinosa. On predlaže da se ovo promijeni te da se
primijeni oporezivanje ovisno o namjeni objekta. To znači da bi
vlasnici koji koriste svoje nekretnine u stambene svrhe plaćali
manji doprinos, dok bi vlasnici koji iznajmljuju kao poslovne
prostore plaćali komunalne doprinose.
Osim toga, Bežovan predlaže i da se vlasnici apartmana i
poslovnih prostora u stambenim zgradama obvezuju imati suglasnost
suvlasnika zajedničkih prostora prije nego što mogu iznajmljivati
svoje nekretnine. Na taj način bi se zaštitila prava i interesi
ostalih stanara u zgradi, jer su gosti često bučni i stvaraju
probleme stanarima koji tamo žive stalno.
GOSPODARSTVO NA RENTIJERSTVU
Upozorava da ovo što se sa stambenim fondom događa u Hrvatskoj
doprinosi rastu cijena stanova, nerazumnom rastu cijena najamnina
i nestabilnosti stambenog tržišta.
– Onda, normalno, mlađi ljudi, koji nisu ništa naslijedili,
nemaju mogućnosti, ne mogu zaraditi za stan, ne mogu nikako doći
do stana, upozorava.
– Netko u Dubrovniku ima tri apartmana i može zaraditi kao kirurg
u Zagrebu. A plaća jako male poreze i tako cijelo gospodarstvo
živi na rentijerstvu, a ne na transparentnom poslovanju,
zaključuje Bežovan dok se, u pozadini godišnjih odmora i sezone
2023., priprema zakon koji bi trebao omogućiti da najam apartmana
više ne ugrožava stambeno pitanje, a koji, ni manje ni više,
priprema Ministarstvo turizma, navodi net.hr.
Ono koje, u odnosu na sva druga ministarstva, vjerojatno ima
najmanje svijest o tome s kojim se poteškoćama u rješavanju
stambenog pitanja građani u Hrvatskoj susreću…