U srpnju turistički smještaj i ugostiteljstvo izdali računa za 1,18 milijardi eura
Kombinacijom inflacije, uvođenja eura i poslovnih odluka
poduzetnika u turizmu, ovoga su srpnja cijene u turizmu porasle
za čak 77 posto u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, kad se
protumače brojke Porezne uprave o fiskaliziranim računima u prvom
mjesecu špice turističke sezone.
Čak 1,18 milijardu eura iznos je fiskaliziranih računa u
djelatnostima smještaja i pripreme i posluživanja hrane, u odnosu
na 666 milijuna eura utrženih u ove dvije djelatnosti u srpnju
2019. godine, na približno jednakom broju izdanih računa.
Kad u tablicu uđe i prošlogodišnji srpanj, vidimo da smo lani
imali veći skok cijena nego ove godine, no on je u 2023. i dalje
dvoznamenkast, veći od 20 posto u segmentu smještaja, koji je u
zadnje četiri godine poskupio za 85 posto, dok su ugostitelji u
ovom srpnju fiskalizirali 70 posto više nego u istom mjesecu
2019. godine. Dakako, ako gledamo samo one koji uredno izdaju
račune.
Porast cijena od 10-ak posto u prosjeku najavljivali su ovog
proljeća hotelijeri, na temelju anketa provedenih u ranim fazama
bukinga. Osnovni razlog bio je nastavak rasta troškova na svim
područjima, uključujući energiju koja je inače na prvom mjestu
top liste troškova, čineći u njima udjel od oko 56 posto, a
slijede troškovi rada, koji imaju udjel od oko 30 posto i
nastavili su rasti i u ovoj godini.
Najveći rast troškova hotelijeri su predviđali u segmentu hrane i
pića, no predviđao se i rast potražnje koja je trebala generirati
i veći prihod. Rezultati poslovanja hotela u prvoj polovici
godine pokazuju da su prihodi rasli više od fizičkih pokazatelja
u broju noćenja, zahvaljujući porastu cijena. Valamar je u prvih
šest mjeseci u prosjeku povećao cijene za skoro 19 posto, Arena u
svom izvješću navodi rast prosječne cijene od 22,8 posto, iz
Liburnia Riviera Hotela kažu da imaju za 33 posto veće cijene
nego u 2019. godini, iako u odnosu na lani svega četiri posto
više, no radi se o cijenama ostvarenim još uvijek prije same
špice sezone.
Iako ne postoje izdvojene brojke o porastu cijena u privatnom
smještaju, iz agencija su početkom ljeta upozoravali kako su tu
cijene noćenja porasle i za 40 do 50 posto, što bi moglo izazvati
pad potražnje.
Sudeći po dosadašnjim neslužbenim brojkama o broju noćenja,
turistički promet od 30-ak milijuna noćenja u srpnju otprilike je
na razini 2019. godine, no tek čekamo službenu statistiku koja će
pokazati popunjenost po segmentima.
Naši su sugovornici upozoravali i na značajan porast cijena
ugostiteljskih usluga koji bi mogao utjecati na potražnju, no u
srpnju je broj izdanih računa u kafićima i restoranima nešto viši
nego lani, i tek nešto niži nego 2019. godine, u kojoj smo mogli
piti i jesti po znatno nižim cijenama.
Nastavak ciklusa gradnje
Prema podacima Porezne uprave o fiskalizaciji, lani je u
ugostiteljstvu u srpnju izdano 42,3 milijuna računa, ove godine
43,5 milijuna računa, a u srpnju prije pandemije bilo ih je 44,2,
samo u segmentu pripreme i usluživanja hrane i pića. Broj izdanih
računa u smještaju u srpnju za tek par desetaka tisuća niži je
nego u 2019. godini, no njihov je iznos viši za 20 posto, i
dosegnuo je ove godine 595 milijuna eura, za razliku od tek 320
milijuna eura utrženih putem fiskalizacije u smještaju 2019.
godine.
Ugostitelji su prije pandemije fiskalizirali 346 milijuna eura u
srpnju, a ove godine promet im je bio 587 milijuna eura, što je
oko 70 posto više. Obje djelatnosti u iznosu računa samo u ovom
srpnju značajno su premašile milijardu eura, što je više nego u
prošlom kolovozu koji je financijski najjači mjesec u turizmu, te
nakon ovog lipnja u kojem je fiskaliziran 751 milijun eura u
smještaju i ugostiteljstvu, piše Poslovni dnevnik.
Ovom dinamikom u kolovozu se u obje djelatnosti može očekivati
bar 1,4 milijardu eura fiskaliziranih računa, što će napuniti
državni proračun, ali moglo bi i osloboditi više novca za
ulaganja u turizmu.
Na to upućuju najave vodećih hotelskih kompanija koje nastavljaju
s ulaganjima, uključujući ona zamrznuta na početku pandemije…
Valamar tako pokreće investiciju u projekt Pinea u Poreču u
ukupnoj vrijednosti od 130 milijuna eura, čija je izgradnja
započeta 2019. godine. Uslijed pandemijske krize gradnja je
privremeno obustavljena 2020., a zatim i odgođena zbog energetske
krize, inflacije i usporavanja gospodarskog rasta, da bi u lipnju
Nadzorni odbor odobrio ponovno pokretanje projekta.
Ostatak teksta pročitajte na Poslovni dnevnik.