Ni hrvatski privrednici nisu ostali pošteđeni brojnih izazova, od vremenskih neprilika, preko bolesti, do visoke cijene energenata
Vremenski poremećaji, bolesti i visoke cijene energije – sve su
to faktori koji su snažno utjecali na proizvodnju hrane u Europi,
a ni hrvatski privrednici nisu ostali pošteđeni ovih izazova.
Svake godine, poljoprivrednici i stočari upozoravaju na teško
stanje u sektoru, no od 2020. situacija se rapidno pogoršala.
Pojava pandemije koronavirusa dodatno je uzdrmala sektor primarne
stočarske proizvodnje, stvarajući niz nepredviđenih tržišnih
poremećaja. No, posljednjih mjeseci, situacija je posebno
alarmantna u sektoru svinjogojstva, koji se od kraja lipnja
suočava s haranjem afričke svinjske kuge, navodi net.hr.
BORBA PROTIV SVINJSKE KUGE
– Ministarstvo poljoprivrede provodi niz mjera i aktivnosti kako
bi spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge, a
istovremeno izrađuje poseban program pomoći kako bi se ublažile
posljedice koje je ova bolest prouzročila u sektoru
svinjogojstva, izjavili su predstavnici Ministarstva
poljoprivrede. U sklopu Programa državne potpore za iznimno
osjetljive sektore, Ministarstvo je za 2023. godinu predvidjelo
16 milijuna eura, a dio tih sredstava bit će usmjeren i na
potpore sektoru svinjogojstva.
– Naša Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske
kuge i Rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženog
područja kontinuirano se dopunjuju kako bismo poduzeli sve
potrebne korake u borbi protiv ove bolesti, naglašavaju iz
Ministarstva. Također, dodaju kako su se obvezali donijeti
program potpore za ugrožene svinjogojce u najkraćem mogućem roku.
U okviru Programa potpore sektoru svinjogojstva, Ministarstvo je
osiguralo sredstva u iznosu od 7,5 milijuna eura zbog pojave
afričke svinjske kuge. Ova sredstva su namijenjena proizvođačima
koji su suočeni s usmrćivanjem i uklanjanjem svinja na njihovim
farmama te kojima je zabranjeno držanje svinja u narednih 12
mjeseci. Cilj je pružiti podršku ovim proizvođačima kako bi što
prije obnovili matični fond, nadoknadili gubitke po tržišnim
cijenama te osigurali što brži oporavak sektora.
KAKVA JE SLIKA HRVATSKOG STOČARSTVA?
– Nažalost, pokazatelji u hrvatskom stočarstvu ne zadovoljavaju
naše očekivanja, izjavili su predstavnici Ministarstva
poljoprivrede, naglašavajući kako problem nije samo uzrokovan
trenutnim poteškoćama, već i naslijeđem koje proizlazi iz
prijašnjih dodjela resursa, utjecaja socijalnih čimbenika,
promjene mentaliteta i starosne strukture gospodarstava.
Ministarstvo ističe kako je u 2020. godini, tijekom pandemije,
primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva isplaćeno gotovo 45
milijuna eura potpore kako bi se olakšala situacija. Ova potpora
nastavljena je i uslijed poremećaja koji su proizašli iz ratnih
događaja u Ukrajini. Međutim, iako su ove mjere bile korisne,
analiza je pokazala da postoje sektori poljoprivredne proizvodnje
koji zahtijevaju dodatnu zaštitu.
OSJETLJIVI SEKTORI
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su u okviru Programa
državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za
2023. godinu, definirane brojne potpore koje će biti dodijeljene
ključnim područjima poljoprivredne proizvodnje. Ove potpore
namijenjene su poticanju uzgoja mliječnih krava, rasplodnih
krmača, proizvodnje duhana, maslinovog ulja i očuvanju domaćih i
udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. Za provedbu ovog
Programa, Ministarstvo je planiralo osigurati financijska
sredstva u ukupnom iznosu od 16 milijuna eura.
Osim toga, Ministarstvo je prepoznalo osjetljive sektore i unutar
Strateškog plana, te su uvedene i proizvodno vezane intervencije
u izravnim plaćanjima kako bi se podržao dohodak
poljoprivrednika. Ukupno devet intervencija predviđeno je za
sektore stočarske i biljne proizvodnje.
U sektoru stočarstva, proizvodno vezana potpora može se ostvariti
za uzgoj krava u proizvodnji mlijeka, uključujući i prvotelke,
tov junadi, krave dojilje, ovce i koze. S druge strane, u sektoru
biljne proizvodnje, proizvodno vezana potpora je namijenjena
potpori proizvodnji povrća, voća, šećerne repe, krmno proteinskih
usjeva i sjemena.
RASPODJELA SREDSTAVA
Prema Strateškom planu za izravna plaćanja u poljoprivredi,
godišnja alokacija iznosi 374.770.237 eura. Od tog iznosa, 38
posto sredstava je alocirano za osnovnu potporu dohotku za
održivost, 20 posto za dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku
za održivost, 2 posto za dodatnu potporu za mlade
poljoprivrednike, 25 posto za eko sheme te 15 posto za proizvodno
vezanu potporu, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo također ističe da su u 2023. godini značajno
povećana sredstva za pčelarski sektor. Za ovu godinu predviđeno
je povećanje od 58 posto, dok će ostalim godinama provedbe
Strateškog plana sredstva biti povećana za 60 posto.
Osim izravnih potpora, u Ministarstvu su također osigurane
različite potpore kojima se potiču ulaganja, razvoj i rast u
poljoprivrednom sektoru. Tu se ubrajaju i savjetovanja koja će
pomoći poljoprivrednicima u prilagodbi na klimatske promjene i
omogućiti im lakši pristup tržištu.
Poseban naglasak stavlja se na “zelenu tranziciju” i poticanje
investicija u obnovljive izvore energije. Također, snažna podrška
bit će usmjerena prema malim i mladim poljoprivrednicima, koji su
prepoznati kao nositelji najvećeg potencijala za rast i razvoj
proizvodnje. Osim toga, potiče se udruživanje poljoprivrednika
kako bi se ojačao njihov položaj na tržištu i potaknulo
zajedničko djelovanje u ostvarivanju ciljeva.
POTICANJE SAMODOSTATNOSTI U PROIZVODNJI MLIJEKA, VOĆA I
POVRĆA
U sklopu ambicioznog Strateškog plana za razdoblje od 2023. do
2027., hrvatska poljoprivreda dobila je značajna ulaganja u
ukupnom iznosu od gotovo 3,8 milijardi eura. Ova sredstva koriste
se za različite inicijative koje uključuju okrupnjavanje
poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju proizvodnje te
generacijsku obnovu sektora.
Jedna od ključnih inicijativa u tijeku je izrada Programa razvoja
sektora mljekarstva u RH do 2030. godine. Ovim programom
predviđeno je značajno povećanje populacije krava, ovaca i koza u
proizvodnji mlijeka, što bi rezultiralo ukupnom proizvodnjom od
oko 600 milijuna litara kravljeg mlijeka, 8,4 milijuna litara
ovčjeg mlijeka i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2023.
godine. Također, cilj je ostvariti rast govedarske proizvodnje za
20 posto, dok se procjenjuje rast vrijednosti u
ovčarsko-kozarskoj proizvodnji za 65 posto.
Naglasak je i na povećanju konkurentnosti poljoprivrede,
ribarstva i akvakulture kroz veću proizvodnju po konkurentnim
cijenama. U tom smislu, Ministarstvo poljoprivrede planira
podržati poljoprivrednike kako bi modernizirali proizvodne
potencijale i poboljšali učinkovitost uz korištenje
diversifikacije i inovacija. Povećana proizvodnja, posebice u
sektorima mlijeka, voća i povrća, bit će prioritet u dodjeli
dodatnih sredstava potpore kako bi se podigla proizvodnja u ovim
ključnim područjima.
UDIO MLADIH POLJOPRIVREDNIKA IZNAD EU
PROSJEKA
U postupku upućivanja na Vladu je i Program državne potpore za
kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i
biljne proizvodnje koji ima za cilj pružiti financijsku potporu
subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima
stočarstva kao što su govedarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo,
kozarstvo, peradarstvo, konjogojstvo i pčelarstvo te biljne
proizvodnje voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog
bilja, šećerne repe, sjeme povrća i sjemenskog kukuruza.
U Ministarstvu napominju da su sredstva za provedbu Programa
povećana s prvotnih 26,5 milijuna na iznos od gotovo 31 milijun
eura, a u postupku provedbe je i 26,54 milijuna eura težak
Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u
sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, koji sadrži potporu
za povećanje troška energenata i potporu za dodatne troškove
nastale zbog rasta cijena plina i električne energije.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini iznosila je
3,1 milijardu eura (23,5 milijardi kuna) – gotovo 60 posto više u
odnosu na 2014. godinu (2,1 milijardu eura, odnosno 15,6
milijardi kuna) dok je, prema podacima Ministarstva, od 2017.
godine produktivnost rada u poljoprivredi povećana za 52 posto.
Unatoč izazovima, dodaju, u porastu je i udio mladih
poljoprivrednika, koji sada iznosi 14,4 posto – što je iznad
prosjeka Europske unije i predstavlja rast od 66 posto u odnosu
na 2015. godinu. U Ministarstvu kažu da je im je cilj povećati
taj udio na barem 20 posto.
KAKVE SU KORISTI OD ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI?
U proteklih 10 godina uz pomoć EU fondova omogućena su i značajna
ulaganja u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje i prerade. Iz
Programa ruralnog razvoja isplaćeno je 2,6 milijardi eura
potpora: sufinancirano je 2 588 investicijskih projekata, za koje
je isplaćeno 517,2 milijuna eura, a uključuje važne projekte
modernizacije farmi, izgradnje prerađivačkih kapaciteta i
projekte navodnjavanja. Kroz izravne potpore isplaćeno je 3,36
milijardi eura – uključujući velikim dijelom mlade i male
poljoprivrednike – a isplaćene su i tržišne potpore vrijedne
112,8 milijuna eura, najviše za hrvatsko mljekarstvo, pčelarstvo,
vinarstvo i vinogradarstvo. Do danas je hrvatskom stočarstvu iz
europskih fondova te nacionalnih potpora isplaćeno 937,8 milijuna
eura.
– U ovom razdoblju uspjeli smo u cijelosti iskoristiti sredstva
iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., a uz
sredstva u prijelaznom razdoblju 2021. – 2022. koji se mogu
trošiti do 2025. godine stanje ugovaranja iznosi 93 posto, a
isplata 80 posto, kažu u Ministarstvu napominjući kako sa
sigurnošću mogu reći da će sva sredstva za hrvatsku poljoprivredu
biti utrošena.
– Unatoč izazovima i preklapajućim krizama i poljoprivrednici i
naše jedinice lokalne i regionalne samouprave uspijevaju
realizirati svoje investicijske projekte i to je ono što
transformira naše ruralne krajeve i osigurava ravnomjeran
regionalan razvoj cijele Hrvatske, kažu u Ministarstvu te
pozivaju sve poljoprivrednike da iskoriste mogućnosti koje su im
kroz poticaje na raspolaganju, navodi net.hr.