Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti, poručuju iz Zavoda
Državni hidrometeorološki zavod odlučio je objaviti odgovore na
pitanja koja su brojni postavili u posljednjih nekoliko
dana. Naime, nakon nevremena koje je u srijedu poharalo
dio države, ljude zanima koliko je to uobičajeno za Hrvatsku te
jesu li takve oluje nešto što će u budućnosti biti češća
pojava.
Na žalost, odgovori koje su dali ne ulijevaju nadu, a neki čak i
duboko zabrinjavaju.
– U Hrvatskoj je uočeno zagrijavanje u svim godišnjim dobima,
osobito u toplom dijelu godine, proljeću i
ljetu. Zagrijavanje se očituje u porastu svih
temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i noći,
duljini toplih razdoblja i slično – piše DHMZ.
– Promjene u oborinskom režimu ukazuju na značajno
suše ljetne mjesece, osobito na Jadranu, te jasan
porast jesenskih količina oborine u cijeloj zemlji. Ljetni trend
smanjenja oborine je popraćen i povećanjem intenziteta
satnih i višesatnih godišnjih maksimuma koji se u kontinentalnoj
Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim mjesecima – navodi se u
analizi DHMZ-a koja je donijela i najavu onoga što
dugoročno možemo očekivati.
– Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od
ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih
temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se
porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali
i noćnim temperaturama, dugotrajnije i
intenzivnije toplinske valove – upozoravaju.
– Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti
uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu
Jadrana. U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na
količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010. Projekcije
pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih
dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome,
skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama,
standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da
možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju –
zaključuju u DHMZ-u.