Najtraženija zanimanja odraz su trenutnog gospodarskog stanja
Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) nedavno je objavio
podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama članicama Europske
unije tijekom 2022. godine.
Kako prenosi net.hr među najtraženijim zanimanjima u većem broju
zemalja istaknuto je zanimanje programera. To zanimanje je
najtraženije u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji,
Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i
Švedskoj. U Mađarskoj, Latviji i Malti najtraženiji su
marketinški stručnjaci, dok su u Austriji i Njemačkoj
najtraženiji radnici u proizvodnji, navodi net.hr.
U Belgiji su najtraženiji mehaničari poljoprivredne mehanizacije,
na Cipru inspektori zaštite okoliša, dok u Danskoj pomoćnici u
nastavi. U Francuskoj pak uredski radnici, u Italiji radnici za
utovar/istovar tereta, u Litvi pomoćni radnici u trgovini, u
Nizozemskoj operateri strojeva za prehrambene proizvode, a u
Poljskoj djelatnici u službi za korisnike. U Rumunjskoj su
najviše traženi skladišni službenici, u Slovačkoj tehničari
informacijske i komunikacijske tehnologije, a u Sloveniji radnici
u jednostavnim zanimanjima.
KAKVO JE STANJE U HRVATSKOJ?
U Hrvatskoj su najtraženija zanimanja konobari, a zatim slijede
prodavači (trgovci), prodajni asistenti, djelatnici za čišćenje i
održavanje (u uredima, hotelima i drugim objektima), kuhinjski
radnici, radnici u jednostavnim zanimanjima, vozači kamiona,
radnici u proizvodnji, radnici za utovar/istovar tereta i
kuhari.
Zašto su konobari među najtraženijim zanimanjima u Hrvatskoj,
objasnio je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
– Ta činjenica odražava našu trenutnu situaciju, nalik 1750.
godini. Tada su trgovina i ugostiteljstvo bili glavne aktivnosti,
a industrija se tek počela razvijati. Zemlje s razvijenom
industrijom traže industrijske radnike, inženjere, informatičare,
kemičare, strojare, električare i slično, napomenuo je Jurčić.
Dodao je da je to rezultat strukture gospodarstva i ironično
primijetio kako se u Hrvatskoj još uvijek traže zanimanja koja su
bila poznata prije tisuću godina, poput građevinara, kuhara i
konobara.
S druge strane, u Njemačkoj su najtraženiji radnici u
proizvodnji, ali među preostalim najtraženijim zanimanjima
spominju se i sistemski analitičari, razvijatelji softvera,
inženjeri, stručnjaci za oglašavanje i marketing, stručnjaci za
analitički menadžment te izvršni direktori. Drugim riječima,
većina od deset najtraženijih zanimanja u Njemačkoj zahtijeva
visoku stručnu spremu.
Jurčić je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su hrvatski
radnici “preoblikovani” za uslužne djelatnosti, što rezultira
uvozom stranih radnika, poput Nepalaca i Filipinaca, kako bi
poslužili strane goste u stranim hotelima na hrvatskom
teritoriju.
– Nažalost, ovo stanje je refleksija trenutnog gospodarskog
stanja u Hrvatskoj, koja je nakon razdoblja industrijske
proizvodnje, opet usmjerena prema turizmu kao glavnoj
djelatnosti, zaključio je Jurčić.