Prigodno na Dan planeta Zemlje, 'Međimursku prirodu: Iz blata i zlata' u multimedijskoj dvorani Riznice Međimurja predstavili su njezini autori – Siniša Golub, Mihaela Mesarić i Davorin Mance.
Dvije tisuće primjeraka knjige ‘Međimurska priroda: Iz blata i
zlata’, tiskanih 2017. godine povodom 10. obljetnice rada
Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode,
razgrabljeno je u svega par mjeseci, pa je knjiga koja zaslužuje
svoje mjesto u kućnim bibliotekama svih zaljubljenika u prirodu,
osobito nas Međimuraca, doživjela i svoje drugo izdanje.
Jutros, prigodno na Dan planeta Zemlje, ‘Međimursku prirodu: Iz
blata i zlata’ u multimedijskoj dvorani Riznice Međimurja
predstavili su njezini autori – Siniša Golub, Mihaela
Mesarić i Davorin Mance. Okupljene je na samom početku
pozdravila ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša
Hrustek Sobočan, a predstavljanje je upriličeno u sklopu
obilježavanja Dana Međimurske županije.
– Prva naklada je ‘planula’ u svega nekoliko mjeseci, što je bilo
pravo iznenađenje u svijetu knjiga u Hrvatskoj, pa smo se uz 15.
obljetnicu naše ustanove odlučili na drugo izdanje knjige koja se
pokazala kao dobar omjer teksta i fotografije uz koji čitatelji
mogu naučiti što je službeno zaštićeno u Međimurju, pojasnio je
Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za
zaštitu prirode.
Sadržaj i koncept knjige ostali su isti, pa se kroz sedam
poglavlja obrađuju zaštićena prirodna područja i pojedinačni
objekti, i to kronološki prema redoslijedu proglašenja, od 1963.
godine pa do rujna 2021., kad je po prvi put u svijetu UNESCO
proglasio petodržavni Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji se
dijelom proteže i Međimurjem. Drugo izdanje osvježeno je nekim
sitnim, ali bitnim izmjenama, poput novih fotografija i važnih
činjenica vezanih uz samu zaštitu naše bioraznolikosti.
ZALOG ZA BUDUĆNOST
Ova publikacija važna je, naglašava Siniša Golub, ne samo kako bi
se javnost osvijestila o prirodnom bogatstvu koje krije kraj
između Mure i Drave, nego i da bi budućim naraštajima zaštitara
prirode ostali konkretni podaci.
– Naša ustanova djeluje 15 godina, prije toga nitko u međimurskoj
prošlosti nije istraživao i publicirao ovakva izdanja. Dakle,
današnja generacija nema referentnu literaturu otprije 50 ili 100
godina uz koju bismo mogli znati i usporediti gdje smo danas.
Zato se mi, osim ovog publicističkog rada, konstantno trudimo, i
to je naša osnovna misija, na terenu istraživati, zabilježiti i
popisati i onda objaviti, da bi naši nasljednici mogli znati što
živi u Međimurju i mogli to praktičnim i pravilnim metodama
štititi, pojašnjava S. Golub.
PRILIKA ZA UČENJE
Drugo izdanje ove fotomonografije proteže se na 120 stranica, a
ukupno 100 fotografija potpisuje fotograf Davorin Mance.
– Neke fotografije sam već imao u arhivi, međutim, fotografski
poriv me naveo da ipak većinu snimim nanovo, da im probam
pristupiti na način koji je opisan u knjizi. Jedna od dražih
serija tako je ona o usamljenim odnosno zaštićenim stablima, jer
sam do tog trenutka znao samo da je zaštićena platana u
Nedelišću, a nisam znao da je, primjerice, i stari hrast u Donjem
Vidovcu pod kojim sam se igrao kao dijete, kazao je Mance,
izrazivši nadu da će i čitatelji ovom knjigom puno naučiti.
MANJINA TERORIZIRA OSVIJEŠTENU VEĆINU
Naposljetku, na Dan planeta Zemlje, a u kontekstu klimatskih
promjena i sve većih rizika za umiranje biljnih i životinjskih
vrsta, ravnatelj ‘Međimurske prirode’ Siniša Golub ističe da
Međimurje po tom pitanju dijeli sudbinu cijelog svijeta.
– Apsurd je što nikad u povijesti nije bilo više zaštićenih
područja na Zemlji, dok to prati nikad žešća degradacija biološke
raznolikosti. No, mogu reći da je očit razvoj ekološke svijesti
međimurskog čovjeka i sigurno je 95 posto onih kojima nije
svejedno ako vide, kao što je neki dan bio slučaj, stotinjak
mrtvih ribica ili žabu izvrnutu na leđa, čak i kad nije riječ o
pomoru nego o uobičajenoj situaciji koja se događa kod pražnjenja
jezera. No, problem je onih 3-5 posto kojima ništa nije sveto i
zbog kojih smo imali pomor pčela prije dvije godine i opet prije
dva dana. To je manjina koja terorizira većinu, bilo kroz otrove
na poljoprivrednim površinama, ilegalnom gradnjom ili ilegalnim
bacanjem otpada. Problem je što oni i dalje prolaze nekažnjeno i
zbog njih svi mi ostali ispadamo ‘hrmaki’, upozorava Siniša
Golub.