Povodom Svjetskog dana bez mesa 20. 3. Prijatelji životinja ukazuju na korijene krize
Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je strahom da će doći do
nestašice hrane, velikog udara na lanac opskrbe hranom i
neizbježnog rasta cijena osnovnih žitarica. Povodom Svjetskog
dana bez mesa, tzv. Meatouta, koji se diljem svijeta obilježava
20. ožujka, udruga Prijatelji životinja skreće pozornost na lako
primjenjivo rješenje koje može znatno pomoći u sprječavanju krize
s dostupnošću hrane: “Velika većina žitarica ne uzgaja se za
prehranu ljudi, već životinja. Početak rješavanja problema s
nestašicom hrane jest znatno smanjenje jedenja mesa, mlijeka i
jaja, odnosno povećanje konzumacije biljne hrane.”
Pozivaju sve da povodom Svjetskog dana bez mesa, koji Prijatelji
životinja obilježavaju već 20 godina, razmisle o očuvanju
prirodnih resursa prehranom zdravom biljnom hranom zbog koje se
ne ubijaju životinje, koja ne utječe na glad u svijetu i
krize s hranom te ne uništava okoliš. Obilježavanje toga
dana, čiji je glavni cilj poticanje suosjećanja prema
životinjama, započelo je još 1985. godine simbolizirajući dolazak
proljeća, preporod i obnovu prirode.
Prijatelji životinja ukazuju da su brojke neumoljive i svakako
nisu na strani trenutačnih prehrambenih navika Europljana. Naime,
tone žitarica i mahunarki nepovratno odlaze na tov životinja. Za
proizvodnju jedne kilokalorije govedine ili janjetine potrebno je
čak 100 puta više zemlje u odnosu na proizvodnju žitarica.
Također, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se
proizveo gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na
gram graška.
“Apsurdno je da ćemo radije biti gladni nego promijeniti svoje
prehrambene navike, a poražavajuće je što se o ovom velikom
svjetskom problemu jedva govori. Problem nestašice žitarica iz
Ukrajine, koja je prozvana žitnicom Europe, nema smisla rješavati
paničnom kupovinom rezervi hrane i pražnjenjem trgovina, već
bismo trebali biti svjesniji posljedica mesne industrije i
prestati jesti meso. To je pitanje čiste matematike”, upozoravaju
iz Udruge.
Navode da je uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno
rastrošan način proizvodnje hrane: “Za kilogram mesa potroši se
15 000 litara vode, a za kilogram žitarica 100 litara vode. Kada
bi se goleme površine na kojima se uzgajaju usjevi za prehranu
životinja prenamijenile za prehranu ljudi, dobili bismo obilje
hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom.
Osim toga, meso je i najmanje ekonomična hrana: cijena jednog
kilograma mesnih bjelančevina veća je dvadeset puta od cijene
jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega države
subvencioniraju industriju mesa, mlijeka i jaja.”