Molekularni biolozi s IRB-a, u suradnji s kolegama iz Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra (KBC) Sestre milosrdnice, otkrili su novi krvni biljeg za metastatski rak prostate
Iz Instituta Ruđer Bošković krajem prošlog tjedna stigla je vijest o važnom otkriću novog krvnog biljega za metastatski rak prostate, a u istraživačkom timu zaslužnom za ovaj znanstveni doseg je mladi Međimurac dr. sc. Antonio Sermek, rodom iz Celina.
Antonio je kao poslijedoktorand zaposlen u Zavodu za molekularnu biologiju, Laboratoriju za evolucijsku genetiku Instituta Ruđer Bošković, te je s kolegama molekularnim biolozima mag. sc. Svenom Ljubićem, dr. sc. Isidorom Feliciellom i dr. sc. Đurđicom Ugarković, voditeljicom Laboratorija, u suradnji s grupom prof. dr. sc. Ane Fröbe, predstojnicom Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice radio na otkriću ovog novog krvnog biljega za metastatski rak prostate.
USKORO UMJESTO PSA?
Kao što je poznato, rak prostate drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj, a po stopi smrtnosti od ove bolesti spadamo među prvih deset zemalja u Europi! Zasad najprihvaćeniji biljeg u dijagnozi je PSA (prostata-specifični antigen) koji omogućuje rano otkrivanje latentnog raka prostate koji se često ne razvija u bolest, a povišen je i kod benignih stanja kao što su upale te taj nedostatak specifičnosti rezultira suvišnim dijagnosticiranjem.
S obzirom na to da se PSA koristi i za praćenje razvoja bolesti, ali njegova razina nije uvijek podudarna sa stupnjem razvoja bolesti, znanstvenici diljem svijeta nastoje pronaći druge mogućnosti i biljege za otkrivanje ove zloćudne bolesti.
U tome su uspjeli znanstvenici IRB-a i KBC-a Sestre milosrdnice. Otkriće na kojem su radili dvije godine čekaju daljnja istraživanja, pojašnjava za naš portal dr. sc. Sermek, ali pronađen je način da se s visokom pouzdanošću razluče metastatski kastracijsko-rezistentni rak prostate od metastatskog hormon-osjetljivog raka prostate, dok PSA razina ostaje gotovo identična u ova dva tipa metastatskih oboljenja.
– Također, moguće je razlučiti i metastatski kastracijsko-rezistentni rak prostate od lokaliziranog, primarnog tumora odnosno od zdravih kontrola. Dobiveni rezultati otvaraju mogućnost primjene razine alfa satelitske RNA kao jednostavne krvne pretrage, odnosno biljega za dijagnosticiranje raka prostate kao i za praćenje razvoja metastatske bolesti, pojašnjava dr. sc. Sermek.
Do znanstvenog otkrića koje bi moglo značajno doprinijeti lakšoj dijagnostici i praćenju razvoja zloćudne bolesti kod ljudi došao je istražujući – kukce.
– Primarno se bavim istraživanjem satelitskih DNA slijedova u kestenjastom brašnaru, na čemu sam i doktorirao. Dokazao sam da takvi slijedovi, kojih u genomima organizama ima značajno puno, mogu pod utjecajem stresa djelovati na okolne gene. U brašnaru je to pokazano za toplinski stres. Jedna vrsta stresa za stanice su i tumori te smo istraživanje proširili na ljude i razliku u ponašanju takvih ponavljajućih slijedova kod normalnih tkiva i kod tumora. U suradnji s Klinikom za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice tako smo napravili profil znanog ponavljajućeg slijeda (alfa satelitska DNA) u pacijentima s rakom prostate te zdravih pacijenata i to iz krvi, ističe naš mladi znanstvenik.
Do doktorata je Antonio stigao s 30 godina, što smatra velikim uspjehom, a iako mu je prva struka kemija, nakon diplome na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i stjecanja zvanja magistra kemije, ‘skrenuo’ je prema području molekularne biologije.
– Naginjati sam joj počeo nakon odslušanih predmeta iz biokemije, a na IRB sam stigao 2015. godine na izradu diplomskog rada. Godinu kasnije tamo sam se i zaposlio kao znanstveni asistent te sam upisao poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Molekularne bioznanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktor znanosti sam postao 2020. godine, a od 2021. godine radim kao poslijedoktorand u istom Zavodu i u istom laboratoriju u koji sam stigao te 2015. godine. Uvjeti i radno okruženje su odlični, pa iako je uvriježeno razmišljanje da se u inozemstvu radi kvalitetnija znanost u određenom području, u pravilu nije tako, smatra dr. sc. Sermek.
Samo istraživanje provedeno je u okviru projekta Zaklade Adris pod nazivom ‘Alfa satelitska RNA: kandidat za dijagnostičko/prognostički krvni biomarker raka prostate’ čiji je voditelj dr. sc. Đurđica Ugarković, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu ‘Genes’.
