Suradnja resora socijalne skrbi, unutarnjih poslova, zdravstva, pravosuđa, školstva i drugih ključna je rješavanju tzv. romske problematike pa se u Međimurju krenulo u osnivanje međuresornih timova koji će raditi s rizičnim obiteljima u romskim naseljima
Međunarodni dan socijalnog rada u Čakovcu je danas
obilježen stručnim skupom u organizaciji Centra za socijalnu skrb
Čakovec i Društva socijalnih radnika Međimurja, na kojem je
predstavljen proces osnivanja operativnih međuresornih timova
koji će raditi s korisnicima u romskim naseljima.
Pod službenim nazivom ‘Izgradnja mreže međuresorne suradnje – za
uključiv život u romskim naseljima’, formiranje timova omogućeno
je kroz projekt UNICEF-a ‘Faza III: Testiranje Jamstva za svako
dijete u Hrvatskoj’, iako u Centru za socijalnu skrb Čakovec već
dugi niz godina teže osnivanju timova.
– S riječi smo krenuli na djela jer mislimo da se problemi koje
imamo u romskoj zajednici moraju rješavati na neki drugi način.
Zato smo osmislili model koji mislimo da bi mogao biti dobar i
vidjet ćemo što će budućnost pokazati, pojasnila je ravnateljica
čakovečkog CZSS-a Alenka Bilić, diplomirana
socijalna radnica.
Socijalni radnici, dodala je, iako su najčešće prvi na udaru kad
dođe do eskalacije onoga što već kolokvijalno zovemo ‘romskom
problematikom’, nisu jedini odgovorni niti imaju čarobni štapić
koji bi mogao promijeniti neprimjeren način života pojedinaca,
ističe ravnateljica Bilić.
Kod traženja mogućih rješenja, upravo je suradnja između resora
socijalne skrbi, unutarnjih poslova, zdravstva, pravosuđa,
školstva i drugih isticana kao ključni korak i zato se u
Međimurju krenulo u osnivanje međuresornih timova koji će raditi
u romskim naseljima.
– U praksi, to ne znači da će svi dionici istovremeno biti na
terenu u naseljima, ali će biti fokusirani na određeni broj
rizičnih obitelji. Na njih će se usredotočiti i patronažna
sestra, kontakt policajac, socijalna radnica i učitelj u školi,
pa će, primjerice, zatekne li socijalna radnica u kući
alkoholiziranog oca o tome obavijestiti patronažnu sestru koja će
ga uputiti u savjetovalište ZZJZ-a, tamo će dobiti termin a nas
će iz Zavoda povratno obavijestiti je li se odazvao, provjerit će
se na koji način se troše novci od socijalnih naknada… Ili, ako
kontakt policajac kod kuće zatekne dijete koje bi trebalo biti u
školi, odmah će o tome obavijesti školu ili socijalnu radnicu.
Dakle, želimo da sve intervencije budu povezane i da se svi
dionici trude i guraju rizične obitelji u istome smjeru, da se
stvori čvršća struktura oko njih i pomogne im se da se izvuku iz
situacije u kojoj se nalaze, pojasnila je predsjednica Društva
socijalnih radnika Međimurja Renata Sever,
diplomirana socijalna radnica.
Za početak, timovi bi trebali napraviti inicijalne procjene za
svaku obitelj da se utvrdi koji se socijalni rizici javljaju i da
se definiraju aktivnosti i programi koje bi trebalo provoditi.
Uz okupljene socijalne radnice i radnike, panelu su nazočili i
čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini,
međimurski župan Matija Posavec, ravnateljica
Zavoda za socijalni rad Ministarstva rada, mirovinskog sustava,
obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić
Stanić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika
Štefica Karačić, predsjednik Hrvatske komore
socijalnih radnika Antun Ilijaš, zamjenik Vijeća
romske nacionalne manjine Međimurske županije Elvis
Kralj, načelnici Policijskih postaja Čakovec, Mursko
Središće i Prelog Krešimir Jurčević,
Miljenko Vrbanec i Zdravko
Kolarić, zamjenik načelnika Policijske uprave međimurske
Vladimir Faber, ravnatelj Županijske bolnice
Čakovec Igor Šegović i drugi.