Obnavljaju se zalihe hrane, evo što ćemo jesti u slučaju rata
Rat na europskom istoku, u žitnici Europe, donosi snažne
poremećaje u opskrbi hranom i energentima uz veliku nesigurnost i
strahove od novog vala rasta cijena i nestašica.
Poremećaji na tržištu, posebice kad je riječ o hrani, ponovno
otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim
proizvodima, od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od
žitarica, od brašna do kruha i drugih pekarskih proizvoda. Vlada
je zato na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice odlučila
obnoviti strateške robne zalihe, kojima bi se u slučaju većih
poremećaja moglo intervenirati na tržištu hrane. Detalji ove
odluke nisu objavljeni jer su strateške zalihe zaštićene oznakom
tajnosti, no ministrica poljoprivrede Marija Vučković nakon
sjednice je obznanila da se planira izvanredna nabava strateških
roba u vrijednosti od 594,6 milijuna kuna. Otkrila je i kako je
procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog
i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja, mlijeka i
jaja.
– Hrvatska će učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela
prehrambenoj sigurnosti građana i da bi omogućila rad hrvatskim
poljoprivrednicima i ribarima – poručila je ministrca. Na
otvorenom dijelu sjednice donesena je pak odluka o otpuštanju
22.000 tona dizelskoga goriva iz robnih rezervi na tržište, što
je prema riječima ministra gospodarstva Tomislava Ćorića 4,07
dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno oko 4% obveznih
zaliha.
Razlog ovog otpuštanja, međutim, nisu tržišni poremećaji već
želja da se podupre odluka Međunarodne agencije za energiju
(IEA), koja je početkom ožujka dogovorila da će se otpustiti 60
milijuna tona nafte iz obveznih zaliha kako bi se poslala
jedinstvena i snažna poruka svjetskim naftnim tržištima da neće
biti manjka u zalihama kao rezultata ruske invazije na Ukrajinu.
Iako Hrvatska nije članica te agencije, Vlada je procijenila da
treba sudjelovati u toj koordiniranoj akciji, u duhu europske
solidarnosti i kohezije, objasnio je Ćorić.
Podaci o točnim količinama u robnim zalihama su povjerljivi, no u
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde da se popuna
obavlja kontinuirano, sukladno bilanci, godišnjem programu i
planu nabave. – Člankom 15. Zakona o strateškim robnim zalihama
dana je mogućnost da u doba ratnog stanja ili neposredne
ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH, Vlada
može mijenjati način stvaranja, uporabe i korištenja, obnavljanja
robnih zaliha i održavanja skladišnog prostora za smještaj i
čuvanje tih zaliha, vodeći računa da se one prioritetno koriste
za potrebe obrane. Također, Vlada može obvezati pravne i fizičke
osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju promet određenim
vrstama robe koje čine robne zalihe, da u takvim okolnostima
moraju proizvoditi, odnosno prodavati tu vrstu robe radi popune,
odnosno obnavljanja robnih zaliha – kažu u Ministarstvu.
Strateške robne zalihe čine prehrambeni proizvodi (46,93%) –
žitarice i prerađevine od žitarica, meso i mesne konzerve,
mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, šećer i drugo, te
neprehrambeni proizvodi (53,61%) – naftni derivati, višenamjenske
cisterne, plovila, agregati, pumpe, oprema i roba za opskrbu,
smještaj i zbrinjavanje stanovništva, te oprema za zaštitu od
poplava. Trenutačno je u Hrvatskoj 220 skladišta, vrijednosti
strateških robnih zaliha u iznosu od 552,9 milijuna kuna, od čega
je vrijednost prehrambenih proizvoda 256,5, a neprehrambenih
proizvoda 296,4 mil. kuna, objašnjavaju iz Ćorićeva ministarstva.
Iz Croatiastočara su inicijativu za povećanje državnih robnih
zaliha pokrenuli još lani u proljeće kad se vidjelo da bi moglo
biti problema, posebice s kukuruzom, koji je najvažnija stavka u
stočarskoj proizvodnji. Od 2013. do 2018. prosječni izvoz
kukuruza iz Hrvatske bio je ispod 500 tisuća tona, 2019. skočio
je na 868, u 2020. na 1,17 milijuna tona – i pitanje je koliko
još do danas. Zbog rata u Ukrajini države poput Mađarske prošli
su tjedan zabranile izvoz svih krucijalnih žitarica za prehranu
stoke, kukuruza, pšenice, raži, ječma…, uvjetujući izvoz pravom
prvokupa države, no potez Hrvatske, premda neslužbeno doznajemo
da se međuresorski o njemu dogovara, očito se još čeka. –
Hrvatske robne zalihe su apsolutno “tanke” i uopće nije pitanje
treba li ih pojačati zbog pitanja proizvodnje i samodostatnosti –
kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.