Aktualizirana je tema šteta koje čine dabrovi na području Međimurja, a jedno od pitanja koje se postavlja je i jesu li se prekomjerno namnožili. Zanimalo nas je što kaže struka
– Dabrovi su se namnožili onoliko koliko su im kapaciteti staništa to dopuštali, odgovara na naše pitanje Preložanin Mišo Rašan, profesor biologije i kemije, autor brojnih znanstvenih radova te pojašnjava:
– Dio jedinki europskog dabra rasprostranjivao se uzvodno i nizvodno u Sloveniji i Mađarskoj. Tamo su zauzimali nova staništa. Nisam upoznat ima li istraživanja dokle su se rasprostranili nakon što je obavljena reintrodukcija u Dravu kod Legrada od listopada do prosinca 1997. godine. Svaka populacija u prirodi ima svoju dinamičku ravnotežu pa tako i europski dabrovi. Ukoliko su se previše namnožili i kapacitet staništa to neće moći podnijeti, doći će do smanjenja brojnosti. Njihovu brojnost u prirodi reguliraju prirodni neprijatelji poput vuka i medvjeda kojih u našem kraju nema. No, ovdje je prisutan zlatni čagalj koji bi dijelom mogao sudjelovati u smanjenju populacije dabra. Poznati su slučajevi predatorstva nad mladuncima dabra, no nezahvalno je unaprijed prognozirati ishod, napominje Rašan.
Sa svojim je učenicima Srednje škole Prelog profesor Rašan na terenu istraživao grizotine dabra koji se tijekom zime hrani korom drveća.
– Mjerili smo udaljenost grizotine od obale, opseg drveća ispod te visinu grizotine, utvrđivali vrstu drveta i procjenjivali starost grizotine na porodičnim teritorijima. Utvrđeno je da češće grizu mekanije vrste drveća poput vrba, joha i topola. Mlade jedinke su kraće pa grizu drveće niže u odnosu na starije, a ukusnija im je mlada kora. Također, najčešće grizu drveće uz obalu jer se tako osjećaju sigurnije, s obzirom na to da su bolji plivači nego trkači. Štete bi trebalo prijaviti Ministarstvu poljoprivrede, a hvatanje i premještanje životinja preporučuje se samo u slučaju potkopavanja i urušavanja riječnih obala. Preporučuje se i zaštita voćaka postavljanjem žičane mreže, električne ograde ili plašila, kaže Rašan te spominje i koristi od dabra.
Svojom prehranom, naime, zimi pridonosi procesu obnavljanja drvenastih biljnih vrsta omogućujući produkciju novih izbojaka i mladih stabljika. Izgradnjom brana povećavaju se vodene površine u kojima rastu biljke, a one omogućuju povećanje brojnosti beskralježnjaka. Posljedično, u vodenim ekosustavima ima više hrane za ribe, ptice i vodozemce kojima se hrane razni predatori, zaključuje naš sugovornik.
* Preuzeto iz Lista Međimurje, broj 3.485