Za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
Državni inspektorat upozorio je da se ubiranjem prvih proljetnica
i uklanjanjem tih biljaka iz prirode, izravno
utječe na njihovu održivost. Stoga podsjećaju
građane da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste
proljetnica, kao što su velecvjetni kukurijek, dok je za
branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili
drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja.
Sukladno članku 64 Zakona o zaštiti prirode mora se ishoditi
rješenje Ministarstva za uzimanje iz prirode zavičajnih divljih
vrsta u svrhu prerade i prodaje. Za sakupljanje zavičajnih
divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje, bez dopuštenja
Ministarstva, te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta
propisane su novčane kazne. Propisana je novčana kazna za
prijestupnike u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu,
od 7.000 do 30.000 kuna za fizičku osobu i odgovornu
osobu u pravnoj osobi te od 10.000 do 40.000 kuna za
fizičku osobu obrtnika.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije
potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se
sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do
ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica,
gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i
cvjetovima, pet stručaka stabljika s listovima i/ili
cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg
plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno. Iako se
branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne
potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska
vrijednost prirode, upozoravaju.
S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog
trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na
veličinu njihovih prirodnih populacija.