Profesorica geografije Marija Tepalović 22 je godine bila ravnateljica škole, a od prosinca je na Zavodu za zapošljavanje
Posao ravnatelja u 63. je godini života zamijenila burzom jer je
na prvi mandat izabrana 1999. godine, kad zakon nije propisivao
čuvanje radnog mjesta ravnateljima. Odradila je pet mandata,
izgubila na izborima za šesti i završila nezaposlena.
Nakon promjene Zakona o odgoju i obrazovanju 2010. godine, mjesto
učitelja ili nastavnika koji je imenovan ravnateljem čuva se samo
dva mandata. Ne prođu li reizbor, ravnatelji nemaju pravo vratiti
se na prethodno radno mjesto u školi, ni na ijednu plaću. Otvoren
im je izravan put na burzu rada. U udrugama ravnatelja zato
smatraju da zakon treba napokon mijenjati i ravnateljima
omogućiti ugovore na neodređeno. Bez reizbora, ali uz procjenu
kvalitete rada svakih pet godina.
Članovi radne skupine za izradu novog Zakona o odgoju i
obrazovanju imaju različita mišljenja o (ne)određenom mandatu
ravnatelja i rješavanju problema, ali slažu se u jednom. Status
ravnatelja radno je nesiguran i nepravedan u odnosu na ostale
zaposlenike u školama i drugim javnim službama. Marija Tepalović
jedna je od žrtava takvog sustava, piše Jutranji
list.
Nepravednost aktualnog zakona Mariju Tepalović dostigla je u za
nju najgore vrijeme, godinu i pol prije 65. rođendana i redovne
mirovine, nakon što nije prošla reizbor.
– S 1. prosinca istekla su mi sva prava iz radnog odnosa.
Prijavila sam se na burzu, gdje mi je rečeno da ne mogu dobivati
novčanu naknadu, jer sa 63 godine imam pravo otići u mirovinu.
Jedno je imati pravo, a drugo je kad nemate izbor. A ja ga nisam
imala. Tako je to, na žalost, s nama ravnateljima.
Mirovina mi je više nego upola manja od plaće, a još otplaćujem
kredit za stan. Osjećam se kažnjeno i nezaštićeno, dovedeno u
financijski problem u kojemu nisam trebala biti. Ne znam zašto mi
ravnatelji nemamo ista prava iz radnog odnosa kao učitelji koji
ostanu bez posla, recimo pravo na otpremninu – razočarana je
Marija Tepalović.
U školstvu je imala 38 godina staža. Prije OŠ Kuršanec, predavala
je u dvije škole, a kad se ova, nekoć područna škola
osamostalila, bila je prva ravnateljica i ostala na tom mjestu do
prosinca 2021.
Škola u kojoj je radila nije ona u koju se učitelji guraju
raditi. U neposrednoj je blizini velikog romskog naselja
Kuršanec, pa mali Romi čine 83 posto učenika. Većina njih u školu
dođe bez znanja hrvatskog jezika. Osnovna škola u takvim je
sredinama najčešće i jedina razina obrazovanja koju će najveći
broj učenika steći, pa se Tepalović, kaže, zajedno sa svojim
učiteljima trudila da iz toga izvuku maksimum. Budući da joj
mirovina neće biti dovoljna za otplatu kredita i pristojan život,
a ima volje i snage još raditi, Marija Tepalović je, kaže, u
mirovini privremeno.
– Ukaže li se prilika za bilo kakav posao u školskom sustavu,
mirovinu ću zamrznuti. Jedini, pod navodnicima ‘privilegij’ koji
su ostavili ravnateljima kad ostanu bez posla jest da mogu biti
prijavljeni Uredu državne uprave kao tehnološki višak. Iako ja
to, zapravo, i nisam jer mi je istekao ugovor o radu. Ipak,
nekako sumnjam da će za mene posla biti jer poznajem situaciju i
znam da prostora za zapošljavanje baš i nema – kaže.
– Doista sam mislila da ću još godinu i pol ostati u školi koju
sam gradila otpočetka. Da ću iz nje u mirovinu. Zakon nije
pravedan i u izmjenama bi trebalo voditi računa o tome da se
nakon završetka mandata ravnateljima osigura radno mjesto u
sustavu neovisno o broju odrađenih mandata. Neka se provjerava
kvaliteta, ali nije u redu ostaviti nas ovako na vjetrometini –
zaključuje Marija Tepalović.
Nije prvi slučaj
U Udruzi ravnatelja osnovnih škola ističu kako ovaj slučaj nije
prvi, zbog čega godinama predlažu izmjene zakona, prvenstveno u
smjeru uvođenja ugovora na neodređeno za ravnatelje.
– Svi smo mi kada smo se zaposlili u školama imali ugovore na
neodređeno, koji su sa statusom ravnatelja prebacili na određeno,
što smatramo nezakonitim i protuustavnim. Podigli smo ustavnu
tužbu za koju nemamo odgovor već tri godine, kaže Antonija
Mirosavljević, predsjednica Udruge, u kojoj se zalažu za uvođenje
procjene kvalitete rada ravnatelja svakih pet godina. U slučaju
da ravnatelj ostvari dovoljan broj bodova, ostaje na poziciji,
ako ne, raspisivao bi se natječaj. – Kao i u svakoj struci, i
ovdje imamo ravnatelja spavača, a upravo postojeći sustav nam
daje da budemo dulje ravnatelji i to bez kriterija,
kaže Antonija Mirosavljević.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema podatke o broju
ravnatelja kojima je nakon isteka mandata prestao ugovor o radu
na određeno ili neodređeno vrijeme, kao ni podatke o broju
ravnatelja koji su nakon isteka mandata prijavljeni na zavod za
zapošljavanje.
– Status ravnatelja je jedna od stvari koja se razmatra na radnoj
skupini za prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju – kažu u MZO.