Smještaj u skloništu zatražila je i majka dvoje djece koju je u subotu u Piškorovcu metalnom šipkom napao nevjenčani suprug, koji je ozlijedio nju i 20 dana staru bebu koju je držala u rukama.
Dvadeset i šest žena sa 63 djece nije uspjelo prošle godine
pronaći smještaj u Sigurnoj kući, domu za žrtve obiteljskog
nasilja u Međimurskoj županiji. Dom je lani pružio utočište za 38
korisnika, među kojima je bilo 22 djece.
No, zbog premalo prostora, morali su odbili 15 zamolbi za
smještaj koji im je uputio Centar za socijalnu skrb Čakovec, ali
i zamolbe iz socijalnih ustanova iz Rijeke, Siska, Krapine,
Velike Gorice, Makarske, Belog Manastira…
Socijalni radnici prisiljeni su smještati žrtve obiteljskog
nasilja, a to su u najvećem broju slučajeva majke s djecom, u
stotine kilometara udaljenim gradovima.
– Budući da smještajni kapacitet Sigurne kuće u Čakovcu ne
pokriva potrebe Centra za smještajem, zlostavljane osobe
zbrinjavaju se u skloništima koja se nalaze u Varaždinu, Zagrebu,
Bjelovaru, Rovinju, Vukovaru, Rijeci, Osijeku, Križevcima,
Krapini i drugdje.
Odvođenje žrtve i njezino zbrinjavanje u kući za zlostavljane
izvan županije dodatno traumatizira žrtve nasilja. Moraju
mijenjati svoj ustaljeni način života, djeca moraju mijenjati
školu koju polaze, obitelji dolaze u sredinu kojoj u manjoj ili
većoj mjeri vrijede drugačija pravila života i ponašanja, zbog
toga žrtve nasilja ovaj oblik zaštite ponekad doživljavaju kao
indirektno kažnjavanje. Bilo bi najprimjerenije udaljiti
nasilnika iz obitelji i omogućiti mu stručni tretman oko njegova
mijenjanja i liječenja – smatra ravnateljica Centra za socijalnu
skrb Čakovec Alenka Bilić.
Smještaj u skloništu zatražila je i majka dvoje djece koju je u
subotu u Piškorovcu metalnom šipkom napao nevjenčani suprug, koji
je ozlijedio nju i 20 dana staru bebu koju je držala u rukama.
Nazvali smo nekoliko skloništa za žrtve nasilja diljem Hrvatske i
u svakom su rekli isti – mjesta nikad dovoljno.
– Nekad u jednom danu imate tri ili četiri upita, a nekad prođe
nekoliko dana da se nitko ne javi – kaže Irena
Mađarić, ravnateljica skloništa u Varaždinu, koja ističe
da je ponekad za žrtve nasilja bolje da se smjeste što dalje od
obiteljske kuće i nasilnika, ovisno o procjeni Centra i policije.
Sigurne kuće se nalaze na tajnim lokacijama, no u manjim
sredinama zna se dogoditi da nasilnik dozna adresu, pa žrtvu
treba ponovno preseliti. Situaciju je zakomplicirala i pandemija
jer su skloništa morala osigurati uvjete za karantenu. Osim toga,
i žrtvama je otežano traženje pomoći u vrijeme kad su zatvorene
kod kuće. Prošle godine broj slučajeva nasilničkog ponašanja je
porastao u odnosu na 2019., a jedan od razloga je i pandemija.
Ne provodi se zaštita djece
Prema podacima MUP-a, broj kaznenih djela na štetu djece i
članova obitelji lani je porastao za 15 posto, najviše u
Ličko-senjskoj (119 posto), Karlovačkoj (91 posto) i
Splitsko-dalmatinskoj županiji (70 posto). Najveći porast od čak
236 posto je u kaznenim djelima silovanja (s 25 na 84). Broj
nanošenja tjelesne ozljede porastao je za gotovo 50 posto, s 558
na 836. Za 80 posto povećan je broj kaznenih djela neprovođenja
odluka za zaštitu dobrobiti djece, sa 72 na 130.