Kako stanari novih čakovečkih susjedstvima, na Sajmištu i kod trgovačkog centra na sjeveru ocjenjuju život u svojim četvrtima?
Udruženje arhitekata Međimurja provelo je anketu na temu kvalitete stanovanja u novim čakovečkim susjedstvima i to među stanarima dva čakovečka kvarta, Sajmišta i novog sjevernog, kod trgovačkog centra.
– Dobili smo odgovore iz kojih se može primijetiti da je velik broj stanovnika izrazio nezadovoljstvo manjkom količine zelenila, nedostatkom dječjih igrališta, nedostatkom pješačke komunikacije, visokog zelenila, rekla je predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja Blanka Levačić i dodala kako će sličnu anketu provesti i među stanovnicima južnog dijela grada te da nakon toga planiraju usporediti rezultate.
U međuvremenu se pokrenula rasprava među stanovnicima tog dijela grada koji i preko društvenih mreža otvoreno izražavaju nezadovoljstvo.
– Radi se o Ulici Martane u kojoj se po mom mišljenju grade zgrade bez ikakvog urbanističkog reda, pogotovo najnovije tri. U njima će si budući susjedi moći namirnice koje će im nedostajati doslovno dodavati iz ruke u ruku. Živim na jugu Čakovca 30-ak godina i teško mi se sjetiti kad je u tom dijelu grada zadnji puta napravljen nekakav park ili igralište za djecu. Zašto ne bismo mogli imati sportski park kakav recimo ima grad Umag, pita se Petar Korbelj i dodaje da u Martanama djeca doslovno nemaju prostor za igru.
Na isti je problem pozornost skrenula i gradska vijećnica Asja Supančić Balog (Fokus) na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća kada je na aktualnom satu pitala planiraju li se u Martanama izgraditi sadržaji za djecu?
– O tome ćemo moći razgovarati tek kad budemo donosili proračun za 2022. i projekciju za 2023. Vodit ćemo računa o tome, odgovorila je tada gradonačelnica Cividini.
NEDOSTACI
Korbelj, stanovnik Martana, suočio se s još jednim problemom o kojem svjedoči.
– Dio mojih susjeda dobio je kazne za parkiranje izvan prostora zgrade. No, nema dovoljno parkirnih mjesta. Očito se počeo puniti proračun na ljudima koji nemaju drugog izbora, nego parkirati automobil uz cestu. Gradski urbanisti su podbacili, smatra Korbelj.
Na sve učestalije kritike preizgrađenosti gradskog prostora, u Gradu tvrde da postoje pravila:
– Svaka građevinska parcela treba ostati minimalno 60 posto svoje površine neizgrađena, a koja površina bi se mogla ozeleniti, što bi rezultiralo primjerenim ambijentom za stanovanje. Urbanistički gledano, parkirališta bi u cijelosti trebala biti u podzemnim etažama zgrada, a parter ozelenjen što je planovima i preporučeno. Ekonomski gledano, radi se o skupljem tehničkom rješenju a koji trošak bi se prelio u cijenu četvornog metra stana. Tako bi se dobilo kvalitetnije ali i nešto skuplje rješenje što većini investitora manje odgovara jer tržištu žele ponuditi što jeftinije stanove za koje očito, kupaca ne nedostaje. Ako na parceli nije osigurano minimalno 20 posto zelenila, građevinska dozvola za zgradu se neće izdati. Prema tome, ako oko višestambenih zgrada nedostaje zelenila, svjesna je odluka investitora (i vlasnika) koji neizgrađeni dio parcele, umjesto kao zelenu, uređuju kao parkirališnu površinu koja se dobro prodaje zbog činjenice da je sve veći broj automobila po jednom stanu, odgovorila je gradonačelnica Cividini.
U odgovoru iz Grada piše i da će se sporazumom koji su potpisali u Gradu s Udruženjem arhitekata Međimurja koje će sudjelovati u donošenju prostornih planova, promijeniti dosadašnji odnos prema stanogradnji na svojim prostorima.
– Unatoč tome što je stanogradnja u Čakovcu regulirana i Generalnim urbanističkim planom, urbanističkim planovima uređenja i što prijedloge prostornih planova izrađuju licencirane pravne osobe, u vrijeme prijašnje vlasti, zahvaljujući njihovim odlukama, stanogradnja se odvijala stihijski, što će nova vlast promijeniti i već mijenja, najavila je Lj. Cividini putem gradskih servisa za odnose s javnošću.
* Preuzeto iz Lista Međimurje, broj 347