Emotivnom predstavom 'Abused' u Međimurju obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog nakon što su 1999. godine Ujedinjeni narodi službeno potvrdili taj dan kao Međunarodni dan sprječavanja nasilja nad ženama. U znak sjećanja i poštovanja prema sestrama Mirabel koje su brutalno ubijene zbog njihove aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu.
Nasilje nad ženama problem je pandemijskih razmjera, jer najmanje jedna od tri žene na svijetu je bila premlaćena, prisiljena na seksualne odnose ili na drugi način zlostavljana tijekom svojeg života, a zlostavljač je u većini slučajeva osoba iz njezine bliže okoline.
Povodom obilježavanja 25. studenog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova i Policijska uprava međimurska uz podršku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te u suradnji s Vijećem za prevenciju Međimurske županije organiziran je okrugli stol na temu “Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici” na kojoj su sudjelovali Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Bilić, Općinska državna odvjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu Maja Jurinec Turk, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja Martina Šebrek, županijska koordinatorica UNICEF programa Andreja Krznar, ravnateljica MURID-a Silvija Pucko, iz Uprave kriminalističke policije Ana Jedliček i savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber.
U svijetu je svaka treća žena žrtva nasilja svog partnera, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura.
Provedenim mnogim analizama, postotak nasilja u obitelji iznosi više od 40 %, a posljednjih godina taj postotak raste, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i naglasila kako su nasilnici najvećim dijelom muški partneri i članovi obitelji.
– Ove godine u porastu je broj prijava seksualnog nasilja kao i porast broja nasilja u obitelji za čak 230% u odnosu na prošlu godinu – rekla je.
Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjen i široko rasprostranjen društveni problem u svim zajednicama, a u romskim je zajednicama ono relativno učestalo.
– Romkinje žive u tradicionalnom patrijahalnom društvu. Često su žrtve prisilnih brakova, pružanja seksualnih usluga za novac, maloljetničkih trudnoća, ali i predrasuda da je nasilje nad ženama dio njihove kulture, kao i dječji brakovi, što je također jedan od oblika nasilja. Romkinje se teško otvaraju prema institucijama i vrlo rijetko traže pomoć – zaključila je.
Psihosocijalna pomoć ženama itekako je bitna kako bi žene stekle osjećaj vlastite vrijednosti, kao i podrška za uključivanje na tržište rada, a posljedično i u javni i društveni život. U novije vrijeme lagano se primjećuje povećana svijest i neprihvatljivost nasilja, osobito kod mlađih, obrazovanijih generacija. Tome su doprinijele i razne nacionalne kampanje, ali i mnoge mlade, obrazovane Romkinje koje nose ulogu pozitivnih primjera mladima.
Pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić rekla je kako nasilje u obitelji, seksualno nasilje, ali i trgovina ljudima predstavljaju najgore vrste oblika nasilja nad ženama.
– Romkinje su izložene diskriminaciji i stigmatizaciji, a samim time i socijalnoj isključenosti. Nedostatno formalno obrazovanje uzrok je njihove ekonomske ovisnosti zbog čega gotovo i nemaju mogućnosti preživljavanja izvan svoje obitelji. Nažalost, o samom nasilju nad ženama vrlo teško govore, jer smatraju to svojom sramotom, a istovremeno su svjesne posljedica za djecu, no osjećaju bespomoć i nemoć, a zbog straha od ponovnog nasilja, većina Romkinja ne poduzima ništa.
Povezivanje nadležnih institucija i uključivanje civilnog društva u rješavanje ovog problema, jedan je od načina koji može doprinijeti smanjenju nasilja. Osnaživanje i emancipacija žena i pružanje podrške za ravnopravno sudjelovanje u obiteljskom i društvenom životu, svakako će doprinijeti razvoju novih sustava vrijednosti koje će se moći prenositi na buduće naraštaje, zaključila je pročelnica.
Tom prigodom, održana je predstava “Abused” u režiji profesorice Petre Radin, a izvele su je Hana Hegedušić, Iva Šimić i Petra Teđak uz glazbenu pratnju violončelistice Ane Rucner i scensku instalaciju akademske umjetnice Nikoline Ivezić, koja je tom prilikom odala počast 32 preminulim žena, žrtvama svojih partnera.
