Ljeto 2020. pamtit ćemo kao izuzetno vremenski šaroliko. U nekoliko dana izmjenjivala su se razdoblja sunca, kiše, grmljavine, olujnih vjetrova i toplinskih udara. Rekli bi stariji, baš pravo vreme za prehladiti se
Iako su ljetni pljuskovi sasvim uobičajeni, ovo nas je
ljeto iznenadilo količinom grmljavina i kiše. Iako bi meteorolozi
mogli sasvim normalno vam objasniti sve ove pojave, nama je
zanimljivije bilo čuti narodna vjerovanja i priče.
Krenuli smo od samog značenja riječi blesikati te smo
potražili etimološke izvore. Glagol blesikati, koji se najčešće
koristi na lokalitetima srednjeg i gornjeg Međimurja, ostao nam
je još od praslavenske imenice blěskъ što znači razvedravanje. Na
lokalitetima donjeg Međimurja stanovnici upotrebljavaju glagol
musikati, a oba glagola znače sijevati. Prema narodnim predajama
za pojavu munja i gromova zaslužan je Ilija Gromovnik tako nazvan
zbog legende o njegovom uznesenju na nebo u vatrenim kolima koje
vuku ognjeni konji. Djeci se često objašnjavalo da su munje i
gromovi u biti vatrene Ilijine strijele.
Na pitanje djece što su munje, bake i djedovi su često
odgovarali da se to sveti Ilija po nebu vozi u svojim kolima i
baca vatrene strijele. Uz Iliju Gromovnika, staroslavenska
mitologija prepoznaje još jedno božanstvo povezano s blesikanjem,
a to je Perun, bog munje, groma, rata i pravednosti kojem je
glavno oružje bila munja. Uz božanstva popularne su i narodne
radnje koje se vrše kako bi se nevrijeme zaustavilo. Vjerovalo se
da nevrijeme praćeno sijevanjem i grmljavinom može zaustaviti
jedino izlazak nevinog djeteta na otvoreno, ili pak bacanje u
vatru cvjetova iz buketa koji je blagoslovljen na
Cvjetnicu.