NACIONALNI PROGRAM ZA UKLJUČIVANJE ROMA ‘Pomaka ima, ali problema je previše. Ključ je u obrazovanju’

U Termama Sveti Martin danas se održava 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, od 2021. do 2027. godine

Prvi je ovo put da se sjednica Povjerenstva održava ‘na terenu’, te su članovi u Međimurje stigli još jučer i – mnogi po prvi put – posjetili romska naselja u Pribislavcu, Orehovici i Parag.

Danas je u prijepodnevnim satima održan najprije otvoreni dio sjednice, na kojem su o položaju pripadnika i pripadnica romske nacionalne manjine govorili i predstavnici lokalnih vlasti, kao i predstavnici Roma.

Na početku su okupljene pozdravili potpredsjednik Vlade i predsjednik Povjerenstva Boris Milošević, te zastupnik u Hrvatskome saboru i član Radne skupine Veljko Kajtazi, a potom su svoja izlaganja kratko iznijeli ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, zamjenik međimurskog župana Josip Grivec, pročelnica županijskog Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnik Male Subotice Valentino Škvorc i predstavnik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaš Oršuš.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi istaknuo je da je od 2016. godine do danas za Rome u Međimurju napravljeno puno, i s nacionalne razine putem samog Povjerenstva, Saveza Roma Kali Sare i brojnih resora koji provode razne programe za unapređivanje života Roma.

– Osobno nisam zadovoljan jer je problema previše i svaki put kad krenemo u rješavanje jednog na površinu isplivaju dodatni, bilo da se radi o administrativnim preprekama ili o nedostatku suradnje s jedinicama lokalne samouprave, a nekad i sa samim romskim predstavnicima, kazao je Kajtazi, ne propustivši priliku ni ovaj put uprijeti prstom u Međimursku županiju i naše gradove i općine.

No, vidljivi su i brojni pomaci, kazao je, od procesa legalizacije i elektrifikacije romskih kućanstava, unapređenja infrastrukture i dodatnih sadržaja kao što su sportski tereni i društveni domovi naseljima, do unapređenje životnih uvjeta u kućanstvu, do stipendija i školarina za učenike i studente, ali i odrasle, te zapošljavanja.

Pomagalo se, nastavio je Kajtazi, i oko sanacije odlagališta otpada i sterilizacije i kastracije pasa, a i na današnjoj sjednici će biti potvrđen prijedlog odabira korisnika godišnjeg programa Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, putem kojeg će čak 146 romskih kućanstava ostvariti pravo na opremanje kupaonice i sanitarnih čvorova, te 235 kućanstava pravo na dodjelu aparata bijele tehnike.

Nedostatak suradnje s lokalnim vlastima posebno je naglasio i Matjaš Oršuš, istaknuvši da Vijeće romske nacionalne manjine nema nikakvu potporu Županije, samo Vlade i saborskog zastupnika Kajtazija, prozvavši i bivšeg župana Matiju Posavca da za Rome nije učinio ništa.

– Čija je sramota ulaz u romsko naselje Parag? Od općina i gradova već godinama tražim da se osiguraju sredstva za uređenje romskih naselja, a za sva druga mjesta ima, samo za nas nema, ustvrdio je Oršuš.

No, izjave Kajtazija i Oršuša da se na lokalnoj razini nije učinilo ništa demantirali su svi lokalni čelnici koji su se uključili u raspravu, iznijevši čitav niz projekata, zahvata i programa koji se provode, što vlastitim proračunskim sredstvima, što nacionalnim ili europskim financijama.

Od pristupne ceste jednom romskom naselju, naglasio je potom načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak ipak je važnije obrazovanje, i to od najranije dobi, a kao ključ rješavanja tzv. romske problematike upravo je obrazovanje apostrofirala i pročelnica Odrčić Mikulić.

– Najveći je izazov getoizacija. Život u uvjetima koje ste jučer vidjeli može doprinijeti samo generiranju negativnih obrazaca ponašanja s vrlo malo poticajnog okruženja i pozitivnih uzora.

Ulaganje i ekspanzija romskih naselja ne mogu doprinijeti integraciji o kojoj se govori, a istovremeno se kroz sustav romskoj zajednici daje do znanja da im je bolje da nisu integrirani, i tu je vidljiv paradoks države. Ulažemo značajna sredstva u njihovo obrazovanje, a istovremeno im kroz pravosuđe i socijalnu politiku šaljemo poruku da je isplativije baviti se kriminalom i biti nezaposlen, naglasila je Maja Odrčić Mikulić, zaključivši da treba usuglasiti stavove i formirati zajednički cilj, a on bi trebao biti upravo integracija romske populacije, podvukavši potom možda i najvažnija pitanja:

– Ako je uključivanje djece u vrtić mjera koja dugoročno polučuje odlične rezultate, zašto samo 20 posto djece polazi vrtić? Ako nedostaje prostornih vrtićkih kapaciteta, zašto se ne sagrade vrtići koji bi zadovoljili potrebe? Ako produženi boravak doprinosi boljem svladavanju nastavnog gradiva i socijalne uključenosti, zašto nisu osigurani uvjeti u svim školama? Ako sve više mladih romskih obitelji iseljava iz romskih naselja i kupuje kuće u naseljima, zašto tu izostaje podrška države, a neprekidno se ulaže u romska naselja, iako će bez obzira na infrastrukturnu uređenost geto uvijek biti geto.

Sjednica Povjerenstva organizirana je kao dio aktivnosti projekta ‘Uključivanje Roma – ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I, kojeg Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina provodi od ožujka 2019. godine i sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Projekt je u potpunosti posvećen poboljšanju položaja pripadnika romske nacionalne manjine i njihovom uključivanju u društvo.

U kratkoj su se stanci novinarima obratili Boris Milošević, Alen Tahiri, Matjaš Oršuš i Maja Odrčić Mikulić, dok Veljko Kajtazi nije bio dostupan za izjave.