Vlada najavljuje da će obiteljske mirovine porasti 13%, u godini dana to bi bilo 3600 kuna više povrh dosadašnjih prosječnih primanja. Kod braniteljske populacije obiteljska je mirovina oko 7 tisuća kuna
Svaki peti hrvatski umirovljenik korisnik je obiteljske mirovine
koju je preuzeo nakon smrti bračnog partnera ili u manjem dijelu
roditelja staratelja. Mahom su to žene, koje preuzimaju 70 posto
mirovine preminulog bračnog partnera ako je njihova mirovina bila
niža od te svote ili je nisu ni imale. Plenkovićeva vlada
obvezala se da će intervenirati u model obiteljskih mirovina
najprije u svom programu rada, a kasnije i u sporazumu sa
zastupnikom iz umirovljeničkih redova Silvanom Hreljom. Osim da
bi ta mirovina mogla biti veća oko 13 posto, što sadašnjoj
prosječnoj obiteljskoj mirovini od približno 2300 kuna dodaje oko
300 kuna, drugih detalja zasad nema. No i tih 300 kuna puta 12
mjeseci donosi 3600 kuna godišnje povrh dosadašnjih primanja.
Obiteljska mirovina braniteljske populacije veća je od radničke i
kreće se blizu 7000 kuna, a prima je oko 15 tisuća
korisnika.
Silvano Hrelja kaže da će sredinom listopada javno iznijeti svoj
prijedlog novog modela, dogovori i rasprava o njemu trajat će
nekoliko mjeseci prije nego što zakon dođe u saborske klupe, a
novo rješenje primijenit će se od siječnja 2023. godine.
– Model će poći od osnovne postavke da se iznos obiteljske
mirovine temelji na uplaćenim doprinosima. Uplate će biti temelj
za ostvarivanje prava oba bračna partnera. Želim prezentirati
model koji se temelji na uzajamnosti i ne prihvaća nikakvu
preraspodjelu – prokomentirao je Hrelja.
Slobodna interpretacija tih Hreljinih riječi mogla bi značiti da
ne bi trebalo očekivati dodatnu redistribuciju u korist osoba s
malim obiteljskim mirovinama koje nisu pokrivene uplatama
mirovinskih doprinosa.
– Svašta se može čuti i pročitati ovih dana, no ljudi moraju biti
svjesni da osnovne mirovine nisu nasljedne te članovi obitelji
mogu naslijediti samo jednu zadnju mirovinu koja se isplaćuje
nakon smrti korisnika. Ovdje se radi o mirovinskom pravu koje
počiva na osiguranju, a ne na imovini – kaže Hrelja te dodaje da
bi u osnovi građani trebali dobiti dvije mogućnosti, jedna je da
preuzmu mirovinu preminuloga u određenom postotku, a druga da
zadrže svoju mirovinu uz određeni obiteljski dodatak.
– Jedno su želje, a drugo mogućnosti. Pred nama je dinamična
jesen po tom pitanju i želja mi je da se što više ljudi uključi u
javnu raspravu – dodaje Hrelja.
Ministar Aladrović ponavlja kako je uvjeren da će novi model u
primjenu od siječnja 2023., no čuva se detalja. Radna skupina
koja priprema novo rješenje nedavno je proučavala slovenski model
po kojemu preživjeli partner preuzima 70 posto mirovine
preminuloga ili zadržava svoju uz 15 posto obiteljske mirovine,
ali ne više od 110 eura. No postoje i gornji limiti kako se ne bi
dogodilo da netko s obiteljskim dodatkom dobije veću mirovinu od
osobe koja je radila 40 godina, a taj je limit trenutačno 2255
eura. Austrijanci osim na dohodovni cenzus paze i na duljinu
braka, pogotovo ako je velika razlika u godinama među
supružnicima, čime štite starije, ali i sustav od prijevara.
Inače, obiteljska mirovina po drugim zemljama ide od 50 posto u
Bugarskoj i Rumunjskoj, 54 posto Francuskoj, Italiji i Slovačkoj
60 posto do najviših 85 posto u Poljskoj. U svim državama
članicama obiteljsku mirovinu prima nadživjeli bračni drug, no u
nekim zemljama na popisu nasljednika su i razvedeni bračni drug,
roditelji, izvanbračni partneri, djeca, unuci te u pojedinim
zemljama braća i sestre. Kad je riječ o tome primaju li samo
jednu ili dvije mirovine, za osobe koje su ostvarile pravo na
mirovinu kao osobno pravo Cipar, Češka, Danska, Litva, Portugal i
Španjolska nemaju nikakvih ograničenja i umanjenja obiteljskih
mirovina.
Kumulacija s osobnom mirovinom moguća je uz umanjivanje
obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj,
Mađarskoj, Sloveniji i Luksemburgu. Određeni su limiti propisani
u Belgiji, gdje se prvih 12 mjeseci mogu koristiti obje mirovine,
a nakon toga korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati.
Rumunjska, Estonija, Irska, Italija, Malta i Poljska ne poznaju
isplatu dviju mirovina. Po udjelu obiteljske mirovine od 70 posto
Hrvatska ne zaostaje za drugim državama, gdje su ti postoci još i
niži, no hrvatski je problem što su sve mirovine generalno male
pa ih smanjenje od 30 posto dodatno steše. Najveći udio siromašne
populacije nalazi se upravo među primateljima obiteljskih
mirovina. Većinom su to žene koje nakon smrti supruga ostaju
živjeti sa skromnim primanjima. Buduće generacije korisnika
obiteljskih mirovina trebale bi donekle biti u povoljnijoj
situaciji kad se najavljena promjena provede. Hrvatska trenutačno
ima i oko 6 tisuća korisnika dvostupnih mirovina, osoba koje uz
osnovnu mirovinu iz državnog mirovinskog fonda primaju i dio
mirovine iz drugog stupa. Taj dio mirovine iz drugog stupa
nasljedan je ako je korisnik mirovine u trenutku umirovljenja
odlučio svoju mirovinsku štednju dijeliti sa supružnikom ili
nekom trećom osobom. U Regosu kaže da je do kraja srpnja ove
godine u mirovinu otišlo oko 5300 osiguranika drugog stupa, njih
oko 3200 vratilo se u prvi stup jer im je tako povoljnije, dok su
preostale dvije tisuće uzele dvostupne mirovine. Na svakih deset
osoba osiguranika drugog stupa šest ih se vraća državi, a četvero
na osnovnu dobiva i prosječnih 650 kuna mirovine drugog stupa. S
vremenom bi i broj mirovina iz drugog stupa trebao biti veći,
jednako kao i iznosi koji će se isplaćivati.