Projekt Stolpersteine – Kamen spoticanja živim održava sjećanje na progone i uništenja tijekom Drugog svjetskog rata. Do kraja 2019. godine ih je diljem Europe postavljeno više od 75 tisuća, a danas su se popisu pridružila i dva međimurska grada – Čakovec i Prelog
Mali betonski blok s mjedenom pločicom na kojoj je ugravirano
ime, prezime i datum rođenja, kao i datum i mjesto pogubljenja
osobe postavlja se ispred posljednje adrese stanovanja svake od
žrtava stradavanja tijekom II. svjetskog rata – tako je njemački
umjetnik Günter Demnig zamislio projekt
Kamen spoticanja.
Prvi je ugradio 1992. godine u Kölnu, a danas ih je u
organizaciji Židovske općine Čakovec postavljeno još ukupno 28 –
devet jutros u Prelogu, te 19 u Čakovcu, u spomen na isto toliko
nevinih žrtava koncentracijskih logora koje su iz svojih domova
odvedene 1944. godine.
U sjećanje i veliko poštovanje na zajednicu koja je u povijesti
našega kraja i u njegovu gospodarskom i društvenom životu
ostavila neizbrisiv trag, projektu su potporu pružili i
Međimurska županija, Grad Čakovec i Grad Prelog.
Središnja komemoracija polaganja Kamena spoticanja održana je u
Čakovcu, na kojoj su se okupljenima obratili čakovečka
gradonačelnica Ljerka Cividini, međimurski župan
Matija Posavec, predsjednik Židovske općine
Čakovec dr. Andrej Pal, te veleposlanik Države
Izrael u Hrvatskoj, nj. e. Ilan Moor.
Gradonačelnica Cividini podsjetila je da su u Čakovcu upravo
Židovi zaslužni za pokretanje prvih industrija u našem gradu, kao
i društvenog i sportskog života, a toj zajednici grad u velikoj
mjeri duguje i svoj današnji izgled i visok status koji uživa
među drugim hrvatskim gradovima.
– Tek kad nešto izgubite, shvaćate što ste imali i koliko vam je
to značilo. Čakovec, Hrvatska i cijela Europa ubijanjem Židova u
holokaustu bespovratno su izgubile velik dio svojeg identiteta i
danas vidimo da je ubijanje Židova bilo i ubijanje Europe,
naglasila je Ljerka Cividini.
Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je kako su kameni
spoticanja više od spomenika, jer svatko tko kraj njih prođe, ne
može zanijemiti ni zatvoriti oči pred strahotama koje su ljudi
bili spremni učiniti drugim ljudima samo zato što su bili druge
nacije, vjere ili rase.
– Žrtve holokausta nikad ne smiju biti zaboravljene, a ovaj je
čin zalog i jamstvo da je Međimurje jedna tolerantna, pomirljiva
i otvorena sredina koja čuva i njeguje različitosti, koja poštuje
svoje sugrađane i posebno poštuje nevine žrtve, kazao je župan
Posavec.
Naposljetku, dr. Andrej Pal podsjetio je da je u Međimurju prije
2. svjetskog rata živjelo oko 1200 Židova, a točan broj onih koji
su prebjegli iz susjednih zemalja u potrazi za sigurnošću nije
poznat, ali sigurno nije zanemariv.
– Oko 80 posto Židova odvedeno je i ubijeno u logorima smrti i
nikad se nisu vratili na svoja ognjišta, a ovakvim se
aktivnostima borimo protiv zaborava, protiv negiranja njihove
sudbine i postojanja. Postavljanjem kamena spoticanja izražavamo
naše duboko poštovanje svima onima koji su živjeli i stvarali u
ovome gradu ali su naprasno istrgnuti iz svoje sredine. Na ovaj
način se klanjamo osobi, osobi s imenom, nevinoj žrtvi židovskog
naroda koju na ovaj način vraćamo na mjesto kojem pripada,
istaknuo je dr. Pal, najavivši da će s postavljanjem nastaviti i
dalje kako bi se očuvalo sjećanje i na druge židovske obitelji
koje su nestale tijekom 2. svjetskog rata.
U Prelogu se okupljenima obratila i preživjela članica obitelji
Singer/Hirschon Alice Singer, a gradonačelnik i
saborski zastupnik Ljubomir Kolarek je u
obraćanju istaknuo veliku ulogu koju su u jednome razdoblju
povijesti grada imali predstavnici židovske zajednice.
– U vrijeme najvećeg zabilježenog broja Židova u Međimurju,
donjomeđimurski Židovi pokrenuli su inicijativu za osnivanjem
židovske općine sa sjedištem u Prelogu, kazao je Kolarek.
Pjesmu je u oba grada predvodio kantor Liberalne židovske
kongregacije iz Münchena Nikola David,
svečanosti je zaključio glavni rabin Koordinacije židovskih
općina u Republici Hrvatskoj Luciano Moše
Prelević, a imena osoba za koje se kamenje polaže čitala
je Aleksandra Ličanin.
Povodom ovog događaja izdana je i publikacija u kojoj se može
pronaći niz podataka o osobama kojih se prisjećamo ovim
spomenikom, a oni su: u Prelogu Nikola Hirschon, Blanka
Fišer, Edita Fišer, Suzana Fišer, dr. Eugen Singer, Josefina,
Marija, Nikola i Geza Singer, te u Čakovcu Vilim i Helena
Neumann, Magda, Vera i Julio Fleissig, Dionis Zoor, Irena Kröner,
dr. Ilija Grünwald i supruga Friederika i sin Andrija, Ljudevit
Schwarz, Dragutin i Jolanda Scheier, Bela i Emma Kelemen,
Emanuel, Vilma, Terezija i Paula Kohnstein.