Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava, govorio je i o tome kako je problem sličnog naselja, koje je činilo 18 obitelji sa 117 žitelja, riješen u Donjoj Dubravi
Bjesomučna rafalna pucnjava po nenaoružanim ljudima, djeci i
susjedima izaziva jezu i 24 sata nakon događaja. Poginula je
jedna žena, još sedam osoba je ranjeno od kojih i dvoje njezine
djece, a tri osobe su zbog zadobivenih rana završile na
respiratoru.
Napadač je pobjegao ali ga je nakon nekoliko sati potrage
policija pronašla zajedno s oružjem. Priveden je sa još dvije
muške osobe. Rezultat je to svađe dviju obitelji u romskom
naselju Parag gdje mještani već godinama strahuju upravo od
ovakvih obračuna.
Reporter RTL Direkta Petar Panjkota
javio se iz Paraga.
“Strahuju ljudi, strahuje policija koja je pojačano prisutna
ovdje i bit će idućih dana. Prisutna je i interventna policija i
sugerirali su nam da ne ulazimo u samo naselje. Nalazimo se
pedesetak metara od mjesta gdje se sinoć sve događalo.”
RTL-ov reporter tvrdi da postoji mogućnost krvne osvete koja nije
neuobičajena kada su Romi u pitanju, a i u samom mjestu se
događaju karmine.
“Donekle kriminalističko istraživanje još uvijek traje tako da se
službeno ne zna ništa, neslužbeno se zna štošta. Definitivno je
riječ o sukobu dvije obitelji koji neko vrijeme traje. Jučer je
pucnjavi prethodila svađa i tučnjava, razbijen je jedan BMW,
nakon čega je čovjek kojem je razbijen BMW otišao po oružje i
vratio se s još jednim mladićem. Riječ je o 22-godišnjaku i
27-godišnjaku koji su počeli pucati što u zrak, što po ljudima.
Doznalo se da su obojica više desetaka puta prijavljivani što
kazneno, što prekršajno i unatoč tome obojica su bili na slobodi
i počinili djelo. Ono što nije sigurno, jesu li ga počinili
obojica ili samo jedan od njih dvojice”, ispričao je Panjkota.
RTL-ov reporter razgovarao je s Marijanom
Vargom, načelnikom Općine Donja Dubrava koji je i bivši
načelnik PU međimurske. Na pitanje zašto policija ne upadne u
kuće ako zna da u njima postoji oružje Varga odgovara: “Ako
policija zna, ali policija da bi znala, da bi se postavila opća
pretpostavka da zna, mora imati čvrste argumente. Nije to
rekla-kazala netko ima oružje, nego moramo točno znati da
određena osoba posjeduje oružje, imati dojavitelja pouzdanog, ne
može to biti netko anoniman. Mora biti imenom i prezimenom. Onda
policija može tražiti nalog i doći u službene prostore.
Podsjetimo se Ustavne kategorije, dom je nepovrediv.”
Osvrnuo se i na tvrdnju policije da su u proteklih 5 godina
zaplijenili 37 komada oružja na tom području te da je samo jedna
presuda bila pravomoćna.
“Gledao sam druge države unutar europske zajednice. Radi se o
ubojstvu vatrenim oružjem vojničkog porijekla. Tko nosi oružje
vojničkog porijekla u većini država Europe je terorist. To je
terorizam. Što će ti vatreno oružje automatskog sadržaja ako ne
misliš tako nešto napraviti? Počinitelj koji nosi takvo oružje se
procesuira odmah. Prvostupanjska presuda 48 sati, drugostupanjska
nakon 36 sati, počinitelj ne ide doma, ostaje 3 do 5 godina u
zatvoru odmah. To je oružje koje služi terorizmu, kod nas
nažalost nije tako”, kazao je.
Varga je bio i prisutan na prosvjedu o Čakovcu kada se 2 tisuće
mještana okupilo zbog naselja poput Paraga. Otkrio je što misli o
ovakvom konceptu getoizacije.
“U ovakvom getoiziranom ozračju gdje vladaju patrijarhalni odnosi
ne možemo očekivati promjene. Mi smo imali institut humanog
preseljenja u Donju Dubravu, ali išao sam na prosvjed iz tog
razloga jer se taj problem izgreda i kriminalne aktivnosti romske
populacije ne može riješiti bez multidisciplinarnog pristupa gdje
treba biti i prekršajno zakonodavstvo, kazneno, policija,
socijalne službe, i izvršenje kazne zatvora – svi se moramo
uključiti da napravimo dobru platformu na bazi koje će se
mijenjati niz toga. Taj problem je preveliki da bi ga se na
kratko rješavalo. Treba razviti sustav multidisciplinarnog
pristupa i ponovno uvesti uredbu Vlade gdje je bilo desetljeće za
Rome gdje smo imali institut humanog preseljenja”, kazao je.
U svojoj općini je napravio da se ovakva naselja ukinu.
“Kod nas je bilo naselje gdje je bilo 18 obitelji sa 117 žitelja
i svi su uz pomoć države raseljeni. Država je omogućila da nađu
kuće u drugim mjestima, u kuće su uselili, država ih je platila
do 10 tisuća eura, i kada gledamo sve koji su se raselili, 10
godina su morali živjeti u tom objektu, meni se vratila u Donju
Dubravu jedna romska obitelj koja je kupila kuću za 23 tisuće
eura. Štedjeli su, njih troje rade, imaju osobni automobil i
socijalizirali su se. Od 18 koji su se raselili ostala je jedna
polukriminalna obitelj, ali u ovakvom getoiziranom načinu života
gdje vladaju patrijarhalni donosi sustav ne može napredovati”,
zaključuje Varga za RTL.