Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka i dešnjaka
Ljevaci čine između 10 i 12 posto svjetske populacije, no moguće
je da je njihov udio i veći. Inzistiranje na korištenju
desne ruke prouzrokovalo je da je velik broj ljevaka naučio
koristiti jednako spretno i desnu ruku. Praksa koja je napuštena,
nadamo se, u cijelom svijetu, piše Večernji list.
Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka
i dešnjaka.
1. Tako je nađeno da su kod ljevaka obje polutke mozga jednako
razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva
polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela.
2. Znatno veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka je
odgovoran za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki
te se to drži za razlog bolje prostorne orijentacije i
uspješnosti u matematici i arhitekturi.
3. Istraživanja su pokazala veću osjetljivost
dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako
osjetljivi na obje strane tijela.
4. Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom,
činit će to uspješnije, nego što to dešnjaci mogu lijevom. Tako,
primjerice, ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom,
nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom.
5. Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su
obje ruke u pravilu podjednako razvijene.
6. Iako je ljevorukost nasljedna osobina te su,
primjerice, oba roditelja ljevaci, nije nužno da će i dijete
biti.
7. Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu
biti dominantna pa nam snimka ultrazvuka može biti pokazatelj.
Zanimljivo je da je taj podatak u skladu s udjelom ljevaka u
općoj populaciji.
MENSA navodi da je više ljevaka u kategoriji genija s kvocijentom
inteligencije (IQ) iznad 140. Među ljevorukom populacijom
nalazimo iznimno talentirane matematičare, arhitekte i
umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu dizajniranom za
dešnjake u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti
u pojedinačnim sportovima kao što su tenis, boks i mačevanje.
Slijedi impresivan popis ljevaka: Leonardo da Vinci, Albert
Einstein, Benjamin Franklin, Michelangelo, Mark Twain, Jimi
Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Mahatma
Gandhi, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Goethe,
Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Andersen, Napoleon,
Leonardo da Vinci, Charlie Chaplin, Picasso, Isaac Newton, Karlo
Veliki, Henry Ford, Helen Keller, Curt Cobain, Albrecht Dürer,
Bill Gates, Barack Obama i Oprah Winfrey, piše Večernji list.