Hrvatska je 2020. nadmašila sve zemlje Europske unije, pa čak i vlastite prijašnje rekorde, jer čak 76.9 posto mladih u dobi od 18 do 34 i dalje živi s roditeljima, upozorila je u četvrtak Mreža mladih Hrvatske, koja je uputila dopis vladi s upitom o provedenim politikama za mlade
Prema podacima Eurostata iz 2019., Hrvati s roditeljima u
prosjeku žive do 32. godine i po tome smo najgori u EU. Prosjek u
EU je 26 godina. S druge strane, u Švedskoj, koja je na
drugom kraju ljestvice od Hrvatske, mladi s roditeljima žive do u
prosjeku 18. godine.
U povodu Međunarodnog dana mladih 12. kolovoza Mreža mladih
Hrvatske (MMH) od predsjednika vlade Andreja Plenkovića i
državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i
mlade Željke Josić zatražili su očitovanje o razini provedenosti
njihovih preporuka i zahtjeva koje su, tvrde, na iste adrese
uputili prije točno godinu dana. Odgovor očekuju za 15
dana.
Povećana nezaposlenost, nesigurna stambena situacija, nedostatak
kvalitetnog obrazovanja, nedostatno uključivanje mladih u procese
donošenja odluka, a politika za mlade ni za lijek, problemi su na
koje u dopisu ističe MMH.
Ti problemi opterećuju mlade i posljedično vode do brojnih drugih
problema u njihovim životima, dodaju u priopćenju.
Mreža mladih, kao krovna organizacija mladih u Hrvatskoj koja
predstavlja 72 udruge mladih, zatražila je stoga od vladajućih da
ukažu na preporuke mladih koje su uvrstili u svoje planove te one
koje su već u provedbi i njihove rezultate.
“Prema svemu što je vidljivo u stvarnom životu, takvih neće biti
puno. Ostaje samo pitanje – zašto su mladi i dalje ‘posljednja
rupa na svirali’?” upitala se Mreža mladih. U prilog tome ponovo
ističu da su u doba pandemije, prema statistikama Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje, bez posla u najvećem broju ostale osobe
u dobi od 21 do 29 godina – njih gotovo osam tisuća.
Tvrde da ti podaci “Vladu previše i ne zamaraju” pa je pred
nekoliko mjeseci s indikativnog kalendara jednostavno nestao
natječaj kojim su trebala biti dodijeljena financijska sredstva
iz Europskog socijalnog fonda udrugama mladih i za mlade.
Objašnjenje za to bilo je da se novac preraspodijelio u ostale
kategorije i sada za mlade nije ostalo ništa do kraja ove godine.
Nezadovoljni natječajem
No natječaj za mlade zato je raspisao Središnji državni ured za
demografiju i mlade – nakon dvogodišnjeg najavljivanja. Udruge
mladih i za mlade nisu oduševljene ovim natječajem jer, u
usporedbi s prijašnjim, uvjeti nisu poticajni za sklapanje
partnerstava i sam financijski iznos nije u skladu s onim što je
bilo predviđeno.
Štoviše, kažu, ukupna sredstva za jačanje kapaciteta organizacija
civilnog društva nedavno su smanjena sa 700 milijuna na 100
milijuna kuna, čime je ozbiljno ugrožena opstojnost tih
organizacija koje nisu proračunski korisnici, ali zapošljavaju
više od 16.000 zaposlenika te pružaju usluge od javnog interesa,
upozorava u priopćenju Mreža mladih, a prenosi
Index.hr