Stopa nataliteta, odnosno živorođenih na 1000 stanovnika, u 2020. iznosila je 8,9.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak analizu
prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske u 2020. godini iz
koje se vidi kako je broj rođene djece pao za 0,8 posto u
odnosu na godinu prije, dok je broj umrlih porastao za 10,1 posto
u odnosu na 2019.
U 2020. broj živorođene djece pao je te je rođeno 290 djece manje
nego u 2019. Ukupan broj rođenih prošle godine bio je 35.987, od
toga 35.845 živorođene djece, a rođeno je 51,3 posto muške
djece.
Stopa nataliteta, odnosno živorođenih na 1000 stanovnika, u 2020.
iznosila je 8,9.
Krivulja rođenih je u padu posljednjih 10 godina
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je krivulja živorođenih u
padu u posljednjem desetljeću, odnosno od 2011. do 2020. godine,
te je 2020. rođen najmanji broj djece u tom periodu. Primjerice,
2011. živorođeno je 41.197 djece, a 2019. njih 36.135.
Broj umrlih osoba u 2020. porastao je u odnosu na prethodnu
godinu te je umrlo 5229 osoba više, odnosno 10,1 posto više nego
u 2019. kada su umrle 51.794 osobe. Od ukupnog broja umrlih
2020., odnosno od njih 57.023, žene su činile 50,7
posto.
Stopa mortaliteta u 2020. je iznosila 14,1.
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je 2020. imala najveći
broj umrlih u ovom desetljeću, odnosno od 2011. Drugi najveći
broj umrlih imala je 2015. godina i to 54.205.
Zabilježeno negativno prirodno kretanje u svim županijama
Prošle je godine umrlo 142 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od
ukupnog broja umrlih, a stopa umrle dojenčadi u 2020. iznosila je
4,0, kao i u prethodnoj godini.
Najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Šibensko-kninskoj
županiji (1,3), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (10,9), dok u
Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.
Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Hrvatskoj bila je negativna i
iznosila je -5,2, odnosno razlika između broja živorođene djece i
broja umrlih osoba je -21.178. Ta je razlika 2019. bila -15.659
osoba, a 2011. godine -9822.
U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a
najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, negativan u
512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina
imalo nulti prirodni prirast.
U 2020. sklopljeno je 15.196 brakova, a pravomoćno razvedenih
bilo je 5153. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio
je 339,1.
I broj sklopljenih brakova i rastava padao je u pet godina za
koje je DSZ iznio podatke za tu kategoriju. Tako je 2016. bilo
20.467 sklopljenih brakova, a 2019. godine bilo ih je 19.761.
Rastava je 2016. godine bilo 7036, a 2019. godine 5936.